ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 23

Ana Vuković, Analiza o stanju i problemima zaštite arhivske građe izvan arhiva u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 23—36, Pregledn i članak UDK 930.25:651.53:061.7 (497.13) ANALIZA O STANJU I PROBLEMIMA ZAŠTITE ARHIVSKE GRAĐE IZVAN ARHIVA U SR HRVATSKOJ Ana Vuković, Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. I. Prava i obveze (arhiv-imalac) Uzajamna prava i obveze arhiva u SRH prema imaocima arhivskoregistraturne građe proizlaze iz Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (Nar. novine, 25/1978), a »imaocem arhivske i registraturne građe, u smislu ovoga zakona, smatra se svaka organizacija udruženog rada i druga samoupravna organizacija i zajednica, društveno-politička zajednica i njen organ, drugi državni organ, društveno-politička i druga društvena organizacija i njen organ, građanska pravna osoba ili pojedinac, koji je vlasnik i posjednik građe, koji njome upravlja ili po bilo kojoj osnovi drži građu.« Služba zaštite obavlja se na relaciji arhiv — imalac. Imalac je, dakle, svaki onaj organ, organizacija i dr. koji čuva arhivsku i registraturnu građu. Imalac ujedno može biti i stvaralac. Imalac je dužan čuvati SVU građu, bez obzira na to u koje je vrijeme nastala i bez obzira na to da li je nastala iz njegova rada ili je na neki način pridružena njegovoj registraturi. Znači da jednako mora čuvati noviju i stariju građu, naslijeđenu, preuzetu na čuvanje prigodom likvidacija, integracija, pa čak i onu zatečenu u objektu u koji je imalac građe eventualno uselio. Djelatnost arhiva iz čl. 41. do uključivo čl. 44. Zakona predstavlja njihovu osnovnu i obveznu djelatnost. Čl. 55. istog Zakona, pored poslova predviđenih čl. 41—44, navodi taksativno i posebne poslove koje obavlja Arhiv Hrvatske. Članom 13. propisano je da se arhivska građa čuva u arhivima, a nabrojani su izuzeci, kada se arhivska građa može čuvati kao zbirka kod stvaralaca ili imalaca, odnosno, posebno je regulirano pitanje arhivske građe nastale radom SKH i njegovih organa, organa unutrašnjih poslova i organa narodne obrane, te pružena mogućnost da svoju arhivsku građu mogu posjedovati građansko-pravne osobe i građani. Čl. 28. precizirano je koje arhivske građe mogu biti vlasnici građansko-pravne osobe i građani, a čl. 29. regulirano je pravo prvokupa te građe, te mjere u slučaju nepoštivanja ovih odredbi; čl. 30. i 31. regulirane su obveze građansko-pravnih osoba i građana prema nadležnom arhivu