ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 21
Siavko Ražov, Neka pitanja čuvanja, zaštite, preuzimanja i obrade arhivske građe na području sjeverne Dalmacij e. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 19—22. Prema rezultatima ankete na terenu je bilo oko šest tisuća metara arhivsko-registraturne građe. U 70% radnih organizacija spisi su bili djelomično ili potpuno nesređeni. Na pitanje da li postoji kakav popis 99% je odgovorilo da nema nikakva popisa ni evidencije. Vrlo mali broj registratura je želio predati građu Arhivu. Na pitanje da li su vršena škartiranja dokumentacije odgovori su bili poražavajući. Na području Kotara Zadar u razdoblju 1954. do 1959. samo jedna radna organizacija obratila se je Historijskom arhivu Zadar radi poništavanja svoje dokumentacije, a 39. radnih organizacija je uništavalo svoju dokumentaciju bez znanja i odobrenja Arhiva. Ovdje treba spomenu tida se 85% zahtjeva upućenih u Historijski arhiv u posljednjih nekoliko godina upravo odnosi na potražnju dokumentacije nastale u razdoblju od 1945. do 1959. godine. Stanje sređenosti arhivsko-registraturne građe na području Kotara Šibenik bilo je povoljnije nego u Kotaru Zadar. U tom Kotaru na 295. evidentiranih registratura bilo je 126 registratura s nesređenom ili djelomično sređenom registraturnom građom, dok u Kotaru Šibenik na 393 evidentiranih 285 je bilo sa sređenim spisima, a 98 djelomično sređenim i samo 10 s nesređenim spisima. I danas se može konstatirati da je sanje sređenosti i načina zaštite arhivske građe na području općine Šibenik, bolje nego u općini Zadar. Ova anketa bila je pokazatelj stanja zaštite i čuvanja arhivsko-registraturne građe na terenu. S obzirom da je osoblje Arhiva bilo prezauzeto poslovima na sređivanju i pravljenju inventara za građu koja je u Arhivu i da je Arhiv često selio iz zgrade u zgradu, od godine 1948. do 1964. čak pet puta i da se svaka selidba dosta negativno odrazila na cjelovitost fondova, ovo je mogao i biti jedini način kontaktiranja Arhiva s imaocima arhivsko-registraturne građe. Godine 1964. Arhiv je dobio današnju zgradu i s time se za duži niz godina riješio problem smještaja arhivske građe, tek tada se moglo normalno planirati što srediti u Arhivu, a što preuzeti. 10 Pošto je dobio mogućnosti primanja nove dokumentacije to je iskoristio, pa ju je s terena preuzimao nekontrolirano. Naime, upravo tih godina su nastale organizacione promjene kod organa uprave, ukinuti su kotarevi i male općine. Budući je bio financijski ovisan o općinama 11 nije se moglo očekivati od osoblja Arhiva da dokumentaciju ne primi u svoja spremišta i ako je bila nesređena, nepopisana i bez ikakve evidencije. Pitamo se koliko će morati proći vremena da se ona arhivistički sredi. S obzirom da u nadležnost Historijskog arhiva u Zadru spadaju nekoliko nerazvijenih općina: Obrovac, Drniš, Benkovac, samo po sebi veće je opterećenje Arhivu, te bi općine trebalo češće posjećivati iz 10 U zgradi, u koju se smjestila arhivska građa, do te godine bila je vojska, zgrada je sagrađena polovinom 19. stoljeća, u vojne svrhe. 11 Poseban je bio problem dobiti sredstva od nerazvijenih općina: Benkovca, Obrovca i Drniša.
