ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 13

Josipa Paver, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada građe socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 7—14. je pretpostavka da se znatne količine partijskih dokumenata nalaze kod osoba koje su u određeno vrijeme obavljale neke od političkih funkcija. Sve su to činjenice koje ometaju definitivno sređivanje i stručnu obradu te prevažne građe. Međutim, tamo gdje se ta građa sređuje, najčešće su u primjeni dvije sistematizacione šeme: strukturno-kronološka i kronološko-strukturna. Te se šeme ponegdje koriste i kod sređivanja nižih upravnih organa. Međutim, strukturiranje građe unutar fondova te sređivanje unutar strukturnih dijelova nije jedinstveno, pa se kao nužnost nameće traženje takvih rješenja koja će imati opći karakter za cijelu republiku, kako bi se njihovom primjenom u svim arhivima omogućio podjednak metod rada i jedinstven uvid u bitne karakteristike arhivskih fondova, što za sada nije moguće. Polazeći od principa da je neophodno najprije osnovno srediti svu građu iz razdoblja nakon 1945. god. te istraživaču najprije pružiti informacije o cjelini građe, kao osnovno informativno pomagalo i za tu građu ostaje sumarni inventar. Tek za izuzetno važne dijelove građe te za fragmentarno sačuvanu građu treba izrađivati analitičke inventare. Sumarni inventari za građu koja se sređuje po kronološko-strukturnoj šemi trebali bi obavezno uz sumarne inventare imati i indekse. Arhivski radnici SR Hrvatske, iako su dosta radili na sređivanju i stručnoj obradi arhivske građe socijalističkog perioda te raspravljali na tri dosadašnja savjetovanja o stanju i problemima građe društvenopolitičkih organizacija, nisu do sada bili u mogućnosti da rasprave i teoretsku stranu tehnike sređivanja i stručne obrade najnovije građe te da utvrde jedinstvenu metodologiju rada na toj građi koja bi se mogla primijeniti na sve arhive u republici. Vjerujemo da će ovo savjetovanje dati dovoljno elemenata da se u najskorije vrijeme i to važno pitanje konačno riješi. Radi stvaranja jedinstvene metodologije i principa sređivanja neophodno je: 1. izvršiti objedinjavanje dislocirane građe upravnih organa, partijske građe i građe ostalih društveno-političkih organizacija; 2. preuzeti u arhive svu građu nastalu od 1955. godine pri čemu je nedostatak spremišnog prostora ograničavajući faktor, čije je rješenje izvan mogućnosti samih arhiva; 3. utvrditi prioritet sređivanja na nivou republike; 4. izraditi uputstvo o sređivanju i stručnoj obradi arhivskih fondova društveno-političkih organizacija u kojem bi se posebna pažnja posvetila specifičnom pristupu toj vrsti građe, periodizaciji građe unutar fondova, utvrđivanju strukturnih dijelova i sistematizaciji građe na grupe i podgrupe unutar pojedinih strukturnih dijelova. Vjerujemo da će nam Savezna komisija, koja ima zadatak da izradi uputstva za sređivanje građe društveno-političkih organizacija, uvelike olakšati taj posao. 13