ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 107
Nedeljka Kremzir, Problemi sređivanja i stručne obrade ahrivske građe nastale nakon 1945. godine. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 107—112. . ' Pregledni članak UDK 930.25 : 651.53 : 335.6 (497.13) PROBLEMI SREĐIVANJA I STRUČNE OBRADE ARHIVSKE GRAĐE NASTALE NAKON 1945. GODINE Nedeljka Kremzir, Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, Opatička 10. Sekcija za građu društveno-političkih organizacija Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske prikupila je podatke o iskustvu i radu arhiva na sređivanju arhivsko-registraturne građe društveno-političkih organizacija u cilju donošenja zaključaka o daljem zajedničkom radu. Da bismo u ovom referatu govorili o sređivanju građe nastale poslije 1945. godine, potrebno je u prvom redu reći nekoliko riječi o preuzimanju te građe. Nakon oslobođenja zemlje nastojalo se pronaći i prikupiti svu arhivsko-registraturnu građu, koja čini neprocjenjiv izvor podataka o razvoju našeg društva. Velikom akcijom u kojoj su sudjelovale mnoge sredine uspjelo se pronaći, prikupiti i sačuvati i znatan dio arhivsko-registraturne građe društveno-političkih organizacija, za koju je karakteristično da je po postanku do 1952. godine sačuvana u fragmentima, nije cjelovita, pa je zbog toga narušen kontinuitet u fondovima. Poslije 1952. god. ta građa naglo količinski raste, što se vidi po iskazanim arhivskim kutijama ili dužnim metrima. Činjenica je da ovaj rad nj je u potpunosti pokazao željene rezultate. Građa je prikupljanjem u prvom redu, spašavana od uništenja i, premda već tada vrlo vrijedna, nije joj se pridavala zaslužena pažnja. Pronalaženje i prikupljanje usmjerilo je građu, osim u arhive, i u muzeje, biblioteke te druge slične ustanove. Određena količina zadržala se kod tvoraca fondova kao trajno vrijedni spisi, a manje količine našle su se kod pojedinaca koji su u datom vremenu obavljali određene funkcije u društveno-političkim organizacijama. Rezultat toga bila je rascjepkanost, necjelovitost, neujednačenost fondova, što je otežavalo ne samo sređivanje nego i kasnije istraživanje. Na osnovi prikupljenih podataka proizlazi da je arhivsko-registraturna građa društveno-političkih organizacija (Komunističke partije Hrvatske/Saveza komunista Hrvatske, Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Konferencije za društveni položaj žene i porodice Hrvatske, Saveza udruženja boraca narodno oslobodilačkog rata Hrvatske te Saveza sindikata Hrvatske) podjednako preuzimana u arhive, što u prosjeku osim građe partijske provinijencije iznosi 70 m/d za razdoblje 1945—1970. godine. Najviše je
