ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 210

Prikazi — Recenzije Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 199—212. portugalskog dvora (od 1751). Izradio je prvu kartu donjeg toka Amazone i bilježio astronomska opažanja. God. 1760. uhapšen je i sproveden u Portugal, gdje je 17 godina čamio u tamnici. God 1777. vratio se u Hrvatsku i radio na školi u Varaždinu. God. 1783. objavio je prvu kajkavsku gramatiku Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutschen. Mijo Korade, Hrvatski isusovci XVI stoljeća (1553—1584) (101—117). Kronološki popis uz biografske podatke o prvoj generaciji, zapravo prvoj 25-orici hrvatskih isusovaca toga vremena. Mijo Korade, Izvještaj isusovački misionara iz XIX st. o istočnoj Hercegovini (118—154). Najvećim dijelom do sada nepoznati izvještaji ne samo o vjerskom stanju nego i sa zanimljivostima o kraju, ljudima, običajima na području od Popova polja do Neretve. Josip Jurić — Mijo Korade, Iz arhivske građe o Ilirskom kolegiju II. Podaci o pitomcima Ilirskog kolegija u Loretu 1659—1686 (155—203). Nastavak iz prošlog broja. Obnovljen časopis zadržao je solidnost i akribiju u objavljivanju izvora i podataka što ih je postavio utemeljitelj i prvi urednik. J. Lučić ARHIV JUGOSLAVIJE. VODIČ ZA KORISNIKE ARHIVSKE GRAĐE, Beograd 1985. Za osnivanje Arhiva Jugoslavije dana je inicijativa 1935. godine; pedeset godina kasnije ta je institucija objavila omanji zbornik tekstova pod naslovom: »Arhiv Jugoslavije. Vodič za korisnike arhivske građe« (Beograd 1985. str. 100). Inače ,ideja o osnivanju Arhiva datira u 1922. godini, ali je realizirana tek 1950, no ta je institucija stvarno započela s radom dvije godine kasnije; tada je Arhiv imao svega 14 radnika, dvije male radne prostorije (na jednoj lokaciji) i spremište od svega 500 m

2 (na dvije lokacije). God. 1969. dobivena je sadašnja zgrada — raskošna i prostrana građevina (uz koju postoje mogućnosti i dogradnje). Arhiv je osnovan Opštim zakonom o Državnim arhivima iz 1950. kao Državna arhiva FNRJ, a imao je status upravnog organa; posebni zakoni o Arhivu Jugoslavije doneseni su u više navrata ili su dopunjavani, itd. Osnovni zadaci Arhiva Jugoslavije su: »Arhiv Jugoslavije vrši zaštitu arhivske građe saveznih organa uprave i saveznih organizacija, drugih saveznih organa, društveno-političkih organizacija, samoupravnih organizacija i udruženja građana organizovanih na nivou federacije. Iz perioda narodnooslobodilačkog rata vrši zaštitu građe najviših političkih organa narodnooslobodilačkog pokreta, organa vlasti i njihovih izvršnih organa i državnih organa. U njegovoj nadležnosti je i građa centralnih državnih organa i ustanova, centralnih organa političkih partija i drugih organizacija, stručnih i drugih udruženja iz vremena bivše, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije.« Međutim, Arhiv se danas bavi i izdavačkom djelatnošću, istraživanjima u cilju kompletiranja građe, kulturno-prosvjetnom aktivnošću, osuvremenjivanjem informativnih sistema, itd. Arhiv je 1985. god. imao 84 radnika i 10.445 dužinskih metara građe, odnosno 315 fondova i zbirki. Ta in210