ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)
Strana - 174
Stjepan Sršan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. XII Posjedovni listovi (kut. 592—640) u vremenskom rasponu od 1756—1853. g. Posjedovni listovi su poredani po abecedi pojedinih mjesta i općina. Za svako mjesto se nalaze podaci o vlasnicima zemljišta, zatim vrste zemljišta kao oranice, vrtovi, livade, vinogradi i koliko koji seljak posjeduje. Popisi su pretežno na hrvatskom jeziku te možemo pratiti stanovnike pojedinih mjesta, količinu zemljišta u njihovom vlasništvu i kulture. Uz ove posjedovne listove nalaze se i geometrijski listovi (kut. 641—642) od 1793—1849. g. Tu su opisi međa pojedinih sela i njihovih hatara. XIII Pod tom oznakom se nalaze karte o kojima smo govorili kod knjiga. XIV Razno — Protocollum nundinale (kut. 588) — vašarski zapisnik, donosi popis tko je došao, odakle i kakvu je stoku doveo na vašar, da li je prodao uz stočni pasoš i drugo, a potječe iz 1861. godine. Stampata (kut. 589—591) — iz kraja XVIII i XIX stoljeća. Tu su neki tiskani materijali sa sabora, razne odredbe, obrasci i formulari naročito za sastavljanje raznih popisa, sudska pitanja i odgovori na neke kazuse, rukopis rimskog prava za školu, instrukcije i drugo. Zaključak Radeći duže u Historijskom arhivu počesto sam susretao studente, profesore, stručne i znanstvene radnike koji su tražili teme i izvore za svoje radove pokraj bogatih izvora arhivske građe. No već nakon kraćeg razgovora, a još više rada, vidjeli su da je arhivska građa osnovni pisani izvor za povijest, poljoprivredu, industriju, sociologiju, prosvjetu, kulturu, šumarstvo, stočarstvo i druga područja te su mnogi zaronili i nisu se mogli otrgnuti od želje za daljnim istraživanjem. Brojne teme istraživačima nudi posebno ovaj naš slavonsko-baranjski i srijemski kraj, područje plodno žitaricama, industrijskim biljem, šumom, vinogradima i voćem, stokom i divljači te marljivim ljudima, da samo baciš sjeme i već daje stostruki urod. A ako se još i kultivira ova zemlja, može da prehrani mnoštvo živih bića i da im pruži obilje života. To su eto konkretne, praktične, korisne i tako potrebne teme i izvori koji nas obogaćuju i oplođuju. Kroz prošla uspinjanja i napredovanja već je djelomično trasiran put do još boljih i većih prinosa, do još boljih i pravednijih odnosa, do još boljih i naprednijih rezultata, do još boljeg, ljepšeg i sretnijeg sutra. Ovo može nekome izgledati kao priča, ali je ta priča naša slavonsko-baranjska i srijemska stvarnost i svakodnevnica. I da zaključim: nismo tako bogati ni primitivni a da bi morali ponavljati promašaje i greške prošlosti. Niti smo bez iskustva i mudrosti a da ne bi koristili napredne tekovine i uspjehe u agrikulturi, stočarstvu, šumarstvu i drugim područjima što su rezultat skoro 300 godišnjeg saznavanja i napora. Eto to je polazište i izvor iz kojeg teče, danas već, 174
