ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 161

Sijepan Sršan, Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719—1945. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 143—175. Šumski ured je imao u svojem sastavu, kako je već rečeno, šumarije ili šumske revire Vukovar, Bobotu, Negoslavci, Tompojevci, Šarengrad i još neke. Godine 1933. izvršena je procjena vlastelinskih šuma sa ukupnom površinom od 10.407 jutara koja je iznosila 30 milijuna dinara. I ovdje smo dali samo neke ilustrativne podatke kako bi oni zainteresirali istraživače i uputili ih na pravi izvor podataka iz oblasti šumarstva, tako značajne privredne grane. Od knjiga ćemo navesti Urudžbene zapisnika, glavne knjige primitka i izdataka, obračun drva za ogrijev i građu, obračun divljači, registri šumskih šteta i krivolovaca, skladišne knjige i drugo (br. 961—1080) u vremenskom rasponu od 1804—1945. godine. Jasno je da postoje i stariji podaci iz ove materije a nalaze se u zajedničkom vođenju prihoda i rashoda vlastelinstva te u raznim izvještajima, a naročito u spisima. U sklopu šumarskog ureda nalazio se lov i ribolov. Divljač su svrstavali u korisnu i štetnu. Godišnje su priređivane velike hajke na divljač kako zbog tamanjenja štetne tako i zbog zabave i rekreacije, na korisnu. Spomenimo da je 1864. g. ustrijeljeno 2 jelena, 94 zeca, 54 šljuka, 13 jarebica, 89 prepelica, 5 pataka, 8 liski, 4 vuka, 25 lisica, 9 divljih mačaka, 1 jazavac, te oko 150 divljih svinja. No 1930. g., kada je lov dobio na masovnosti, ustrijeljeno je 1191 zec, 284 fazana, 114 šljuka, 10 trčki, 42 lisice, 12 jazavaca, 64 lutajuća psa 83 divljih mačaka, 30 lasica, 7 tvora, 5 kobaca, 133 lunja, 59 vrana, 135 ježeva i drugo. Jasno je da seljak tada nije smio loviti, ali je bilo dosta krivolovaca. Godine 1897. bilo je na posjedu, početkom ožujka, oko 100 jakih jelena, 120 slabijih i preko 500 lanadi. U prosjeku se godišnje ustrijelilo oko 1500 kg divljači. Mislimo da bi ovakvi podaci trebali zanimati lovce i turizam. Rijeke i bare na području vukovarskog vlastelinstva nekada su bile bogate svakovrsnom ribom i rakovima. Vlastelinstvo je obično izdavalo u zakup pravo ribolova na određenom području pojedincima i češće općinama. Kao jednu od mjera predostrožnosti za očuvanje riba nalazimo da je u Vukovaru 1908. g. dodijeljen jedan veterinar koji je pregledavao ribu, školjke i rakove te druge vodene životinje, a vlastelinstvo ga je godišnje plaćalo 600 kruna. Seoske općine su dobile ribolovno pravo na svojem području tek nakon dugog traženja 1936. g. Knjige i spisi o lovu i ribolovu nalaze se u sklopu šumarskog ureda pod (br. 1033—1037; 1066). IX Kudeljara i elektrana Područje vlastelinstva bilo je bogato sirovinama za tekstilnu industriju (konoplja, lan, vuna, koža). No tek 1905. g. utemeljena je firma Vukovarska kudeljara dd u Vukovaru. Njen akcioni kali Arhivski vjesnik 161