ARHIVSKI VJESNIK 28. (ZAGREB, 1986.)

Strana - 10

Winfried Schulze, Novi izvori za povijest slavonske seljačke bune 1573. Arhivski vjesnik, 28/1985. str. 7-44. Transkripcija je rađena bezuvjetno vjerno tekstu, a mogućnosti modernizacije koje su dozvoljene korištene su samo utoliko što je rastavljanje riječi prilagođeno današnjim pravilima i što je konsönantno »u« prešlo u »v«. Teško čitljivi koncepti bavarskih odgovora na pisma — budući da su većinom rađeni u skraćenicama — smisleno su nadopunjeni. Slavonska seljačka buna iz 1572—73. god. nalazi se na početku onog lanca ustanaka koja su odredila zadnje desetljeće 16. st. u Evropi, te je utoliko — bez obzira na svoje specifične regionalne uvjete — dio onog sveevropskog fenomena seljačkih ustaničkih pokreta o kojima su historijska istraživanja u svim evropskim zemljama posljednjih godina dala tako mnogo novih rezultata.'

2 Hrvatsko-slovenski ustanak iz 1572/73 godine strši iz mnoštva pokreta ne samo zato što je praktički izbio na početku te faze seljačkih revolta u cijeloj Evropi nego i zato što je tu seljački pokret u visokoj mjeri bio usmjeren na stvaranje jedne besplemićke, seljačke republike, po uzoru na privilegirane seljake Vojne Krajine, te je utoliko stremio vrlo konkretnom cilju. Kao i druge bune onog vremena u srednjoevropskom području i ova buna, pokazuje da se seljački otpor ni u jednom slučaju ne može okarakterizirati kao »iracionalan«, »divlji« i besciljan«.'

3 Naprotiv, moramo shvatiti da su seljački ustanci vrlo svjesno iskoristili političke prilike i mogućnosti dotičnoga političkog sistema. Nadam se, da će ovo izdanje izvora upotpuniti izvanredne napore jugoslavenskih historičara u istraživanju slavonskog seljačkog ustanka i doprinjeti jačanju historijske svijesti. Ustanak iz 1572/73. god. je — kao i drugi seljački ustanički pokreti — dio one staroevropske tradicije kritičkog razmišljanja i djelovanja koja se vrlo teško može zaboraviti. '

2 U prvom redu W. Schulze (Hg.), Die europäischen Bauernrevolten der Frühen Neuzeit (Evropske seljačke bune u Novom vijeku), Kronberg/ Taunus 1981 (Uvod). Zatim G. Heitz — A. Laube — M. Steinmetz — G. Vogler (Hgg), Der Bauer im Klassenkampf. Studien zur Geschichte des deutschen Bauernkrieges und der bäuerlichen Klassenkämpfe im Spätfeudalismus (Seljak u klasnoj borbi. Studije za povijest njemačkog seljačkog rata i seljačkih klasnih borbi u kasnom feudalizmu), Berlin 1975, G. Heckenast (Hg.), Aus der Geschichte der ostmitteleuropäischen Bauernbewegungen im 16. — 17. Jahrhundert (Iz povijesti seljačkih pokreta u istočnosrednjoj Evropi u 16. i 17. st.), Budimpešta 1977; Pfispcvky k dëjinam tridnich boju. Acta Universitatis Carolinae, Philosophica et Historica, Studii Historica XI, Prag 1974; P. B 1 i c k 1 e (Hg.), Aufruhr und Empörung. Studien zum bäuerlichen Widerstand im alten Reich. (Nemiri i pobune. Studije za seljačke otpore u starom carstvu), München 1980. 13 Te teze, koje sam već zastupao u svom radu o »Vindijskoj seljačkoj buni 1573«, izveo sam sada na osnovu njemačkih buna. W. Schulze, Bäuerliche Widerstand und feudale Herrschaft in der Frühen Neuzeit (Seljački ustanci i feudalna vlast u ranom Novom vijeku) ( = Neuzeit im Aufbau, t. 6), Stuttgart 1980. 10