ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)

Strana - 54

Antun Giron, Građa o NOR-u i socijalističkoj revoluciji iz god. 1942. u Historijskom Arhivu Rijeka. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 52—59. vima koji su Italiji ustupljeni g. 1920, tako i na području koje je Italija anektirala nakon sloma Kraljevine Jugoslavije. To pokazuju materijali nastali prilikom izradbe posebnih popisa stanovništva u veljači g. 1942. na području općina: Ilirska Bistrica, Jablanica, Jelšane, Klana, Knežak, Lovran, Materija, Mošćenička Draga, Podgrad, Prem, Opatija i Rijeka. Prema tom popisu na području navedenih općina živjelo je 117.466 stanovnika, od čega 54.296 Talijana (od toga u Rijeci 45.830), 60.368 Hrvata i Slovenaca (u izvornicima je korišten termin Slavi) i 2.802 stanovnika ostalih narodnosti.

7 Denacionalizacija provođena punih 20 godina očito nije dala one rezultate koje su fašističke vlasti očekivale. Postoje indikacije da je slična situacija bila i u drugim dijelovima Istre. Tako npr. list »Corriere Istriano« od 28. srpnja 1942. donosi vijest da je u Puli na ulici prepunoj prolaznika neki »divljak« vikao na jeziku »svinjara«' (porcari) koji žive izvan granica Italije.

9 Nepun mjesec dana kasnije puljski prefekt izvještava da su na javnom mjestu u Puli pjevane pjesme na hrvatskom jeziku (in lingua slava) i da su fašisti u Pazinu pretukli inoroce (allogeni), jer su na javnom mjestu razgovarali hrvatskim jezikom.'

0 Hrvatski jezik (la lingua slava) javno se koristi i u Buzetu. Naime, iz Buzeta je u kolovozu upućena žalba prefektu, koju ovaj prosljeđuje tršćanskom biskupu, zbog toga što se u crkvi pjeva na hrvatskom jeziku. Tršćanski biskup Santin upozoruje prefekta da ne poduzima nikakve mjere, jer bi se moglo dogoditi da stanovništvo počne pjevati »prevratničke« pjesme na hrvatskom jeziku, ode u šumu i puca na talijanske vojnike. U novopripojenim područjima kvarnerske pokrajine (Territori annessi del Fiumano e della Kupa) denacionalizacija stanovništva provodila se istim prokušanim fašističkim metodama kao i u starom dijelu pokrajine. Službeni i nastavni jezik je talijanski, a naredbom prefekta od 28. siječnja talijanizirani su i toponimi u novopripojenim područjima pokrajine. Međutim, denacionalizacija je na tim područjima vrlo brzo doživjela neuspjeh. Već početkom g. 1942. u škole se moraju uvesti dvojezični udžbenici »jer se među učenicima općenito uzevši govori jezikom potpuno različit od našeg«, opravdava ovaj čin ministar prosvjete Battai.'

2 Veoma snažan otpor talijanizaciji pružilo je stanovništvo Kastavštine i Grobinštine. Da bi spriječili održavanje nastave na 7 JU-6, busta 2218. U izvorniku je došlo do greške pri prepisivanju podataka iz općine Lovran o broju stanovnika talijanske narodnosti te kod ukupnog zbira Židova. U izvorniku stoji, da na području kvarnerske pokrajine bez novopripojenih krajeva živi 55.196 Talijana i 134 (umjesto 1.341) Židova. 1 Pogrdni naziv za Hrvate i Slovence koji su živjeli izvan granica Italije. 9 JU-6, busta 2210. 10 IstoT busta 2209. " Isto, busta 2213. ,? Isto, busta 2214. 54