ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 126
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. Mikrografija i reprografija u arhivima Mikrofilm ima veliku ulogu u arhivskoj djelatnosti, pa za njega imamo posebno mjesto i u strukturi informacijskog sistema. Osim 35 mm mikrofilma, gdje svaki mikrosnimak treba imati svoj tekući broj, za koje su izrađeni inventari i kartoteke — osim tog već klasičnog sredstva u svijetu dokumentacije već je prilično dugo prisutan i mikrofiš, koji dobivamo, s jedne strane, preko posebne kamere najčešće sa 16 mm i 35 mm mikrofilmom). S druge strane, na apreturnoj kartici, preko kompjutora možemo ga dobiti obrađenog automatskom obradom podataka, u pravom informacijskom sistemu i u informacijskoj mreži, s izvrsnim pomagalima, koja se pretražuju onim velikim brzinama, svojstvenim za takve sisteme. Međutim, za sada, jedino velike privredne organizacije (poput »Rade Končara« ili »Nikole Tesle« u Zagrebu i drugdje) zaista obrađuju svoju građu i tim putem, te da mogu nakon takve vrsti obrade, svoje serijske nacrte, ili sličnu dokumentaciju, zamijeniti jednom datotekom s mikrofiševima. Ostaje još dakako problem s pravne točke gledišta, koji ozbiljno upozorava da se ne može sva slična građa uništiti nakon njenog snimanja i procesiranja, ali ostaje činjenica da jedan, strogo utvrđen dio moderne građe u dokumentacijskim centrima velikih pogona — tako već završava svoj vijek trajanja. Arhivi pred takvim modernim razvojem ne mogu stajati zatvorenih očiju, ali mogu i moraju i te najmodernije materijale uključiti makar posredno, za sada, u svoj informacijski sistem. U arhivima SR Hrvatske građa se mikrotilmira u Arhivu Hrvatske od g. 1960, a u drugim historijskim arhivima s mikrofumiranjem građe počinje se tek 70-ih godina. Neki su arhivi imali svoje mikrof otolaboratorije i prije toga vremena (Arhiv IHRPH od 1947, Dubrovnik od 1952, Karlovac od 1963, Rijeka od 1969, Varaždin od 1969, Zadar od 1970). Historijski arhiv Pazin otvara svoj mikrofotolaboratorij, g. 1973, a Historijski arhiv u Slavonskom Brodu g. 1975. Historijski arhiv u Osijeku započinje s mikrof Umiranjem svoje građe u »Filmoteci« od g. 1969, dok se za potrebe Historijskog arhiva Bjelovar i Zagreb građa mikrofilmira u sigurnosne svrhe u mikrof otolaboratorij u Arhiva Hrvatske. Za potrebe Historijskog arhiva Split mikrof umiranje građe trebao bi izvršiti mikrof otolaboratorij Historijskog arhiva u Zadru. Historijski arhiv u Zadru, mikrofilmirao je, međutim, za potrebe Historijskog arhiva Split tek nekoliko tisuća dokumenata, što je gotovo zanemarijivo. 30 30 Podaci o mikrof Umiranju arhivske građe u SRH, kao i tekst »Mikroteka u Arhivu Hrvatske« i »Inventar mikrofilmova Arhiva Hrvatske«, preuzeti su iz teksta magistarske radnje M. Modrušana »Sigurnosno mikrof umiranje u arhivima s posebnim osvrtom na arhive u SRH«, Zagreb 1983 (tipkani rukopis). Za evidencije koje se vode u arhivskim bibliotekama v. radnju R. Kolarević-Kovačić, Arhivske biblioteke kao integralni dio arhivskog informacijskog sistema«, Arhivski vjesnik, sv. 26, str. 157—163. 126
