ARHIVSKI VJESNIK 27. (ZAGREB, 1984.)
Strana - 113
Miljenko Pandžić. Arhivski informacijski sistem <AIS) u arhivima SR Hrvatske. Arhivski vjesnik, 27/1984. str. 113—134. Izvorni znanstveni članak UDK 930.25(007)497.13 ARHIVSKI INFORMACIJSKI SISTEM (AIS) U ARHIVIMA SR HRVATSKE Miljenko Pandžić, Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. Arhivski informacijski sistem (AIS) u arhivima danas — znači u prvom redu primjenu i konvencionalnih ali i nekonvencionalnih informacijskih sistema u arhivima uopće, pa i u arhivima SR Hrvatske. S druge strane, primjenjivati bilo koji informacijski sustav u arhivima — kao i na bilo kojem drugom području ili u nekoj drugoj djelatnosti i službi — znači jamačno udružiti zajedničke napore svih sudionika takvoga arhivskoga informacijskog sistema (AIS), da bismo postigli da takav sistem »proradi«.' To ujedno znači da se sistem u mreži određenog broja naših arhiva svake godine kontinuirano »hrani« novim, svježim obavještenjima — te da na zahtjev bilo kojeg korisnika, bilo unutar ili izvan mreže sudionika — odgovori i pruži potrebnu informaciju, bez ozbira na to radi li se o retrospektivnim starijim ili novim podacima. Takav sistem onda zaista djeluje, »funkcionira«. Pitanje je metode rada ili tehnologije da li on prima i daje informacije usmeno, pismeno, telefonskim ili kompjutorskim putem, putem većeg ili manjeg broja terminala. Zaista, i međunarodne rasprave o toj temi informatike u arhivima redovito govore i o konvencionalnim ali i o nekonvencionalnim informacijskim sistemima kao i metodama rada, osobito prilikom izradbi raznih arhivskih obavještajnih sredstava i pomagala. Tako je na VII. međunarodnom arhivskom kongresu, održanom g. 1972. u Moskvi o »novoj arhivskoj tehnici« govori James Rhoads, te je ' U svakoj arhivskoj službi pa i u pojedinom arhivu izbor jednog određenog informacijskog sistema osobito s primjenom automatske obrade podataka, (AOP) nosi u sebi određen rizik ali i nesumnjivu vrijednost. Bez sumnje današnja sredstva potrebna za nabavu opreme za AOP nisu više ni izdaleka tako visoka i nedostupna kao ranije. U djelu M. Cooka, «Archives and the Computer«, London 1980, o kojem će kasnije biti više govora, autor odmah na početku, u poglavlju o zadaći takvih automatiziranih sistema u arhivima, navodi nekoliko mogućnosti primjene takvih sistema pa kaže da svaki arhiv mora odabrati sistem i primjenu kakva relativno najbolje odgovara konkretnoj situaciji, mogućnostima i potrebama (v. M. Cook, n. dj., str. 15 i d.). Pitanje radonalnog planiranja je dakle prvi uvjet za rad jednog takvog sistema u nekoj arhivskoj službi ili arhivu. 113
