ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 89

Petar Strčić, AVNOJ i odluka o sjedinjenju otuđenih hrvatskih i slovenskih krajeva. Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 87—98 pretvorio u fašizam

12

, koji je — do kraja 20-ih godina — nečuvenim represalijama i postupcima skršio barem onaj najvidljiviji, oružani i si. narodni otpor

13

. Tek povremeno — pucnjevi Gortanove

1

" i bazovičke generacije

15

, španjolski borci'

4

, sudski procesi

17 — otkrivano je i stranome svijetu da zaposjednuti krajevi nisu i pacificirani

18

. Toga Parizu. Zbirka akata i dokumenata«, Zagreb 1920; Dragoslav Janković — Bogdan Krizman, »Građa o stvaranju jugoslavenske države (1. I — 20. XII 1918)«, sv. 1—2, Beograd 1964; Dragovan Sepić, »Istra uoči Konferencije mira. (Talijanska okupacije Istre 1918. i istarski Hrvati)«, Zbornik Historijskog instituta JAZU, sv. 4. Zagreb 1961, str. 349—382; Bogdan Krizman, »Vanjska politika jugoslavenske države 1918—1941. Diplomatsko-historijski pregled«, Zagreb 1975. Kad se govori o Rijeci onda se misli na tadašnji grad toga imena — za zapadni dio današnjega grada Rijeke. 12 Bernard Stull i, »Talijanska historiografija i jadranski iredentizam«, Historijski zbornik, sv. 7, Zagreb 1954, str. 215—224; Ivo Juvančić, »Od italijanskog nacionalizma do fašizma«, Naša sodobnost, VI, 7, 1955, str. 665—672, 8—9, str. 862—864; Dragovan Šepić, »Talijanski iredentizam na Jadranu. Konstante i transformacije«, Časopis za suvremenu povijest, VII, 1, Zagreb, 1975, str. 5—32 ; Francesco Perfett i, »II nazionalismo iltaliano dalle origini alla fusione col fascismo«, Bologna 1977. 13 Lomljenje otpora započeli su zapravo organi »demokratske« i »liberalne« savojske Kraljevine Italije, već od časa okupacije, tj. od 1918; taj plan s morbidnim i surovim sadržajima dakle, zamišljen je i počeo se ostvarivati prije fašističkog »osvajanja« vlasti na Apeninskom poluotoku (usp. na primjer, D anilo Klen, »Saopćenja i izvještaji talijanske vojne obavještajne službe o Istri u 1919. godini«. Pazinski memorijal, sv. 9, Pazin 1979, str. 287—331). Slomljeni su i veći pokušaji otpora (Miroslav Bertoša, »Labinska Republika 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre«, Pula 1972; »Labinska republika 1921. godine. Zbornik radova«, Rijeka 1972; Janez Kramar, »Marezige — trdnjava slovenstva v Istri 1861—1830«, Kopar 1982, str. 177—331; Milica Kacin-Wohinz, »Primorski Slovenci pod italijansko zasedbo 1918—1921«, Maribor 1979). Na već započeto djelo redovnih kraljevskih vojnih i civilnih okupacijskih organa, zasjeo je tada fašizam i postigao znatne uspjehe, služeći se pri tome izuzetno žestokim i surovim mjerama terora. Vanjskome namjerniku moglo se — na prvi pogled — učiniti da su Istra i Slovensko primorje zaista talijanski krajevi (Antonio Mosconi, »I primi anni del governo italiano nella Venezia Giulia e Trieste 1919—1922«, Bologna 1924; Michèle Risolo, »II fascimo nella Venezia Giulia dalle origini alla Marcia su Roma«, Trst 1932; Domenico Constantino, »Abbazia e la Riviera nella prima ora. Memorie di uno squadrista«, 2. izd., Rijeka 1936). 14 Vjekoslav Ladavac, »Moji zatvori«, Pula 1983; Bosiljka J an j a t o v i ć, »Odjeci suđenja i presude Vladimiru Gortanu i drugima u jugoslavenskoj štampi«, Pazinski memorijal, sv. 3, Pazin 1972, str. 117—129; G i a c o m o S c o 11 i, »U ime mučenika. (Vladimir Gortan u talijanskoj historiografiji i odjek događaja iz 1929. godine)«, Dometi, XI, 9—10—II, Rijeka 1978, str. 85—96. Iä Vekoslav Spange r, »Bazoviški dnevnik«, Trst 1965. 10 Antifascist! di Trieste, dell'Istria, dell'Isontino e del Friuli in Spagna«, Trst 1974; Bosiljka Janjatović, »Istrani u španjolskom ratu 1936— —1939. godine«, Pazinski memorijal, sv. 9, Pazin 1979, str. 153—167. 17 A d r i a n o Dal Pont i dr., »Aula IV. Tutti i processi del Tribunali Speciale fascista«, Rim 1961. 18 O otporu i borbi Istre i Slovenskog primorja usp. lit. u prethodnim i slijedećim bilj. te: E 1 i o A p i h, »Dal regime alla resistenza. Venezia. Giulio 1922 —43«, Videm 1960, i »Italia fascismo e antifascismo nella Venezia Giulia (1918— 89