ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)
Strana - 87
ČLANCI I RASPRAVE Izvorni znanstveni članak UDK 342.27(949.71)341.123 AVNOJ I ODLUKA O SJEDINJENJU OTUĐENIH HRVATSKIH I SLOVENSKIH KRAJEVA Petar Strčić, Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. 1. Da bi se shvatila' sva veličina AVNOJ-eva djela učinjenoga novembarskog dana 1943. godine 2 , kada je potvrđena slavenska i hrvatska odluka o sjedinjenju do tada otuđenih zapadnih jugoslavenskih krajeva s maticama zemljama 3 — potrebno bi bilo dublje ući u kontekst zbivanja tijekom nekoliko desetljeća u kojima se odvijao proces tragedije Sloven; Ovaj je tekst ponešto dopunjen referat koji je pročitan n a naučnom skupu: »Odluke AVNOJ-a — trajna osnova nacionalne ravnopravnosti, bratstva i jedinstva, samoupravnog zajedništva, razvoja i napretka naroda i narodnosti Jugoslavije«. Taj simpozij organizirao je Marksistički centar CK SKH Bosne i Hercegovine »Veljko Vlahović« Institut za proučavanje nacionalnih odnosa u Sarajevu (16, 17. i 18. studenog 1983.). O tome skupu usp. npr.: G or dana Knežević i dr., »Odluke koje opredjeljuju budućnost. Naučni skup o AVNOJ-u«, Oslobođenje, XL, 12718', Sarajevo, 17. XI 1983, str. 1, 2 i 3; isti, »Marksističko vrednovanje avnojskog puta«, isto 12719, 18. XI, str. 1, 2 i 3; D. M o 1dovan — N. Pavić, »Jedinstvo klasnog i nacionalnog. Znanstveni skup o AVNOJ-u«, Vjesnik, XLIV, 13008, Zagreb, 18. XI 1983, str. 5, izd. 4; Vlastimir Mijović »Usmjerenje i izazov. Poslije AVNOJ-a AVNOJ«, Svijet, br. 1329—30, Sarajevo, 21. XI 1983, str. 8—9; Vesna Belkić, »Istorija bez amnezije i teoretskih prezira«, Četvrti jul, XXII, 1119—1120, Zagreb, 22—29. XI 1983, str. 34; ekipa »borbinih« izvjestilaca, »Temeljac našeg temelja. Jugoslavenski naučni skup o značenju odluka AVNOJA«, Borba, LXI, 319, Zagreb, 18. XI 1983, str. 5 ; izvode iz nekih referata usp. : Vojo Srzentić: »Gospodari svoje sudbine«, Borba, LXI, 318, Zagreb, 17. XI 1983, str. 5; Dušan Dragosavac, »Nacija bez ograničenja«, isto ; Hamdija Pozderac, »Međaš našeg novog vremena«, isto ; Aleksandar Grličkov: Novi smisao solidarnosti«, isto, 320—321, 19—20. XI, str. 3; Oskar Davičo, »Zašto otpori«, isto; Žarko Papić, »Samoupravljanje, nacija, tržište«, isto; Tomislav Ketig, »Između čovjeka i politike«, isto. 2 O drugom zasjedanju AVNOJ-a postoji opsežna literatura. Usp., npr., »Značenje Drugog zasjedanja AVNOJ-a za socijalističku revoluciju u Jugoslaviji«. »Zbornik radova«, Zagreb 1963, zatim lit. u slijedećim bilješkama, a naročito u bilj. 47. 3 Zanimljivo je da AVNOJ-eva odluka o sjedinjenju do tada otuđenih zapadnih jugoslavenskih krajeva s maticama zemljama nije do sada bila predmet življeg zanimanja historičara i pravnih povjesničara. Osim studije Ferde Culinovića, Državnopravno značenje odluka o priključenju Istre Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji« (u zborniku: Priključenje Istree Federalnoj Državi Hrvat87
