ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 65

Jaroslav Sidak. Dvanaest pisama Eugena Kvaternika .1. V. Friču (1864). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 45—85 Ali to i nemože biti inače gospodine moj! Kako će Srbizam, n. pr. Ugarsku, gde ga imade 350.000 najviše spram 4—5 miliunah Madjarah i Rumunjah — koji se za Banat otimlju — lude svoje težnje njekakove separatne narodnosti i zemlje postići? sigurno nikada ne! Dakle što mu preostaje, ako ne baciti se u naručaj dušmanah Ugarah i Rumunjah? srbizam je fatalno opredeljen biti krvnikom Ugarske! — A glede Hrvatske? U civil. Hrv. i Slav, neimade ako ne do 130 hiljad ne Srbah, no pravoslavnih spram 800.000 katolikah, u Dalmaciji na 420.000 ima ga do 80.000 iztočnoga življa, u Krajini napokon Hrv.-Slav, tekar jedna tretjina:

6 a ovi da nam zemlju i narodnost, kao nadošljaki, otimlju? samo ludjak bi mogao to odobriti, tim manje ne: što kod nas u Hrvatskoj Pravoslavni jesu jedno te iste narodnosti i jezika, dočim u Ugarskoj bar ih jezik i narodnost djeli od Rumunjah i Madjarah. — Kako dakle da u infamnih svojih naporih nadvladaju proti Hrvatim? Bacaju se krvnim Hrvatah dušmanom u naručaj, postaju srbi, bolje pravoslavni (na hrv. bo zemljištu neimade Srbah, to je već znanost i povjest izvan sumnje stavila) krvnicima hrv. narodnjih težnjah na korist Austrije! Pa ipak, priatelju, čitajte Narodny listy kako govore o tom kongresu; rekao bi čovjek poslanici velikoga naroda kakovoga u vlastitoj zemlji vjećaju o Bog zna kakovih liberalnih pitanjih, gdje austrijski živalj komaj gdje kojeg privrženika imade! — A neznadu li u Pragu kad taj kongres priznavaju, da priznavaju — en dernière analyse

7 — vlastitu svoju sramotu i robstvo? da nije moći Bogu i vragu zajedno služiti? jer čim priznavaju tu austrijsku formaciju anti-Rakociansku,

8 nemogu biti priatelji Ugarske i Hrvatske, dosljedno: ako ostanemo mi robovi, da će i Čehi? Dok dakle Austrija obstoji, podupirati austrijski srbež, znači raditi proti slobodi! Neka Vas nemuti n. pr. postupanje austrijske vlade sa Dnevnikom srbskim

3

; jedna lastavica nečini protuletja; u ostalom, kad bi Vi u Pragu znali nutrnje stanje srbskoga življa, znali bi, da su sami srblji na tom radili da bude srbski Dnevnik obustavljen. Ali toga Vam dopisnici srbski neće da jave! U ostalom, svi ostali austro-srbski listovi su za Reichsrath — a ti nisu službeni ili vladini listi, no privatni. — Napokon nemojte zaboraviti, da su i tobošnji liberalci na kongresu za Maširevića glasovali!!! Ali najveća je nespretnost od strani češke publicistike da nazivlju kongres taj srbskim; to nije srbski, no diplomatično ih oficiosno-austrijski govoreć »ilirski« kongres; sama Austrija imade toliko bon sens-a,

[0 da skup6 Ovi podaci nisu točni. Prema službenom popisu od 1857. postotak pravoslavnih u tadašnjoj Hrvatskoj i Slavonskoj krajini iznosio je 41%. 7 u posljednjoj ocjeni (franc.) 8 Kvaternik tako naziva srpski crkveno-narodni sabor, koji je izborom Maširevića za patrijarha poslužio interesima Beča, kao što su to uradili i ugarski Srbi u vrijeme ustanka Franje II Râkoczyja na početku XVIII stoljeća. 9 »Srbski dnevnik« izlazio je u N. Sadu i kao organ liberalne opozicije bio na početku kolovoza 1864. zabranjen. 10 zdrav razum (franc.) 65