ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 62

Jaroslav Sidak, Dvanaest pisama Eugena Kvaternika J. V. Friču (1864). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 45—85 malenkosti se tamo nješto govori. — Zivili Cesi! — a kad se još oni izvjeste podpunoma, da i južna Rusija* mora biti na sreću Slavenstva ukrotjena: onda će za nas sve sretni dan svanuti! Šta Vam se vidi o onom barbarskom zakonu, ovo danah u Beogradu proglašenom po prosvjetljenoga Mihajla Garašanina vladif Osvjedočit ćete se, u ostalom, do skoro, da Vam ja veliku koncessiu činim kad ono ruglo Slavenstva = Srbije, barbarima zovem; to nisu barbari, to su divljaci (sauvages!). Bogu hvala, oni samih sebe izjedaju. Jeste li imali dobrotu u Zagreb za Saborske spise" pisati? Iz Hrvatske još nisam dobio nikakva glasa. — Rošer cvili siromah i svaki dan se nada vaše »Iess iade«.

7 Toliko u hitnji. — A propos! jučerašnji Dirito imade važni dokument za povjest sadašnjosti Italijske — Iz Florencije piše jedan Talijan pismo za redakciju rečenoga lista, u kojem se litteraliter

s sljedeća sans détours

9 navađaju među ostalim: »Sappia (signor Direttore) che non essendo possibile il Regno Italico (sic!), carchiamo (t.j. reakcionari) il mezzo men doloroso per condurre con più solicitudine ad effetto quanto fu stabilito dai due serenissimi Imperatori (Austria i Franc.) a Zurigo; giàcche questo deve per nécessita essere eseguito. Perché vogliano lor prosseguire ad ingannare ed illudere con promessa non realizzabill i popoli della diverse regioni italiane? . . . Questo ingannare troppo di continue si domanda infamia . . .!«"' U tom stilu pisano je sve pismo! Možete si misliti furiu Talijanah Diritta nad »takovom smielostju! — U drugih državah čovjek koji bi tako proti bivstvu države javno govorio, bio bi smatran izdajicom domovine i bio bi vješan. Možete odtud sad zaključčiti kakovi duh i nada oživljuju u ovaj par reactiu italijsku, kad se ona osudjuje već javno takovi govor voditi! Comprenez-vous cela? C'est un véritable »signe du temps

!«" A ja 4 Kvaternik naziva tako Srbiju, koju smatra pukim oruđem ruske politike. 1 Srpska vlada, s Ilijom Garašaninom kao predsjednikom, donijela je 11. VI 1864. zakon o stavljanju članova Velikog suda »pod sud« jer su poništili presudu prvostepenog suda učesnicima u akciji za povratak kneza Aleksandra Karađorđevića na prijestolje (tzv. Majstoroviceva urota). 6

D. Kušlan — M. Šuhaj, Spisi saborski hrvatskog sabora Kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od god. 1861, I

—IV, Zagreb 1862. 7 Vjerojatno spasonosne vijesti, koje je Rošer očekivao od Friča. 8 doslovno (lat.) 9 bez okolišanja (franc.) 10 »Budući da italska kraljevina nije moguća, znajte (g. direktore) da zahtijevamo najmanje bolno sredstvo kako bismo na najbrži način doveli do završetka ono što je zaključeno između dvojice uzvišenih careva u Zürichu; jer to mora biti nužno izvršeno. Zašto da nastavimo varati i obmanjivati narode različitih talijanskih pokrajina obećanjima koja se ne mogu ispuniti. Ovo se prečesto varanje naziva infamijom.« " »Razumijete li to? To je istinski ,znak vremena'«, (franc.) 62