ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 53

Jaroslav Sidak, Dvanaest pisama Eugena Kvaternika J. V. Friču (1864). Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 45—85 Način dopisivanja bit će ti priobćen, pa ćemo moći biti u neprekidnom dopisnom obćenju posve sigurno. — Priobćuj mi točno sve što ćete poduzimati, da budem u tečaju vaših djelovanjah. Šilja Vam se državni pečat'

5

; pazite gdje ga budete držali i komu ga povjerili. Budite odvažni ali skrajnje obzirni; nadajte se u Boga, koji će Vas milostivo štititi. Ja sam u ovdješnjem časopisu Diritto u deset članakah razpravio hrvatsko pitanje iz povjestno svjetovna gledišta i smatrano spram Italije. Infamija Talijanah prekinula je djelo'

6

; ovi u mjesto bratinstva, javljaju nam u istom (demokratičnom!) listu »da je Istra, Dalmacija i sva Illirija talijanske provincije!« Nadam se opozvanju te infamije po Garibaldiu'

7

. — Brate! ja na trnju ležim; uz posle i misli za poludjeti, još ovakove strahote preživati! Nastojim sada svimi silami, da dobijemo dozvolu za ustrojenje hrvatske legije; ako to postignemo, tad je stvar dobljena. Vi ćete u Lici, Ogulinu, Otočcu itd. morati svojim putem dati narodu na znanje da sam ja ovdje, a Graničari koji su u Mljetačkoj, da amo k meni grnu gdje ćemo razviti barjak hrvatski. Proclamacija posebna će rukovoditi desertiranje. Evo ja završujem pismo, i ovo je već odviš dugo za chiffriranje.'

8 — Moli se Bogu da nepodlegnem, kao što se i ja za Vas sve molim da zdravo uztrajete; ja sam kao trta spram prije. — Moja te ljubezno sa svimi našimi pozdravlja 1 grli. Bog i Hrvati! 15 Prema Kvaternikovu zapisu u dnevniku, pečat je nacrtao Frič na sastanku s Kvaternikom kod Przybilskoga 23. V 1864. Na njemu su se nalazili natpisi: »Narodna vlada« (iznad grba) i »Jednakost, sloboda, nezavisnost« (ispod grba). Pečat se sačuvao u ostavštini Kvaternika, koji je njime za vrijeme ustanka 1871. ovjerio jedini proglas svoje vlade narodu. 14 Nakon osmog članka u seriji pisama »Italia e Croazia«, kojem je Kvaternik, kako sam bilježi, dao naslov: »Odnošaji Hrvatske i Italije s obzirom na Istru i Dalmaciju«, a koji je 28. IV poslao uredniku »II Diritta«, taj je u broju od 10. V donio izjavu redakcije, u kojoj je ustvrdio da je članak objavio »kao kuriosum da čitatelji vide tudje misli i želje«, ali da »ne samo Istra, no i Dalmacija i sva Illirija jesu geografično, historično, ethnografično i filologično (pašće ludo!) provincije italiane, koje će znati Italija od svakoga inostranoga jarma osloboditi« (prema Kvaternikovu zapisu u dnevniku od 9 V). Uza sve to je 11. V izašao daljnji Kvaternikov članak o »epohi mletačkoj«, koji je on u dnevniku označio kao zadnji. Prema tome, svih je članaka bilo devet, a ne deset, kako Kvaternik u ovom pismu tvrdi. ,? Na sastanku od 22. V, na kojem su pored Kvaternika sudjelovali Waclaw Przybylski, izvanredni komesar poljske revolucionarne vlade u inozemstvu od kraja 1863., i Frič, »ustanovismo, da za paralyzirati infamno očitovanje Diritta, Garibaldi će izdati pismo u taj časopis toga po prilici sadržaja: »Da pravo hrvatskoga naroda kao i italijanskoga je jednako milo slobodoljubećoj strani Italije, da je to pravo nedvojbeno, i da će narodi o sudbi svojoj, kad se dušman uništi, i onako izrazivati po svojoj volji.« 18 Ovo je pismo Frič šifrirao i otpremio u Zagreb, a original je sačuvao. 53