ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 22

Miljenko Pandžić, Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popis (16 do 19 st.), Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 7—43. u privatnim kućama i obiteljima protonotara i biskupa kao banskog namjesnika, pa tome pripisuje gubitak saborskih i drugih ranijih protonotarskih spisa. Što se tiče povlastica Kraljevine, vidi se da autor dobro zna iz saborskih protokola da su povlastice bile 1584. g. u zagrebačkoj katedrali, ali da ne zna »kojom sudbinom su tamo dospjele«? Budući da nije imao starijih zapisnika Sabora to pitanje nije mogao razjasniti. Poznaje popisivanja povlastica u 17. st, te škrinju i način čuvanja ključeva koji je, kako kaže, bio isti kao i u njegovo vrijeme. Spominje i transumiranje nekih dokumenata 1608. g. Da li je od toga štogod sačuvano, nije poznato. Isto tako dobro poznaje popisivanje povlastica koje je 1764. g. radio protonotar Nikola Skrlec, te kaže da je »škrinja povlastica prenesena iz sakristije Svetog Stjepana u Arhiv Kraljevine« i da su povlastice kao saborske isprave »konačno« popisane. Na kraju, zanimljiv je njegov izvještaj o radu prvog posebnog arhivara Arhiva Kraljevine, Ladislava Kiralyja 1745. g. Kaže da mu je odobrena godišnja plaća od 100 forinti, ali kako mu je dana loša (»perversa«) uputa za sređivanje, najveća je Kiralyjeva zasluga u tome da kroz cijelo vrijeme »nije ništa učinio«. To je izgleda jedini sačuvani izvještaj u vrijeme Kiralyja o rezultatima rada na sređivanju Arhiva. Saborski zaključci ne govore nam inače ništa o tome što je Kiraly stvarno učinio. No, do sada se mislilo da je on glavni dio sređivanja ipak obavio. Iz ovog izvještaja izgleda, međutim, da je on spise dosta »izmješao« i ostavio, pa kad su kasnije krajem 18. st. nastavili rad na uređenju i popisivanju Arhiva, bio je Arhiv sređen iznova, te se i ne opaža da li je nešto ostalo nakon Kiralyja.

653 Na kraju se ovog odlomka o Arhivu Kraljevine kaže da će »biti dostojan vječne uspomene onaj protonotar«, koji će sam, osobnom svojom marljivošću, srediti ovaj Arhiv i rad posvetiti »svojoj domovini«. U 19. st. osobito prodorom mađarizacije i razvojem hrvatskog narodnog preporoda 30-ih godina, povlastice Kraljevine Hrvatske dobivaju ponovno veliku političku i kulturnu vrijednost. Godine 1827. imenovan je saborski odbor »za istraživanje, sakupljanje i prepisivanje municipalnih (državnih) prava Kraljevine Hrvatske«

66

. Radom tog odbora dolazi do izdavanja poznatog djela protonotara Josipa Kuševića, pod naslovom »De municipalibus iuribus et statutis regnorum *

5a V. bilj. 65; Z. Herkov, n. dj. smatra, da je autor Noticije veoma pristran i tendenciozan. Rad. L. Kiralyja je međutim zaista slabo poznat, nema drugih izvora o njemu, te je teško zaključiti, koliko su ovi sudovi opravdani. Cijeli ovaj tekst preveo je i iscrpno prokomentirao Z. Herkov, u svom najnovijem djelu »O rukopisu Notitiae de praecipuis officiis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae«, Rad JAZU sv. 405, Zagreb 1984, str. 33—194. 66 Zaključci Hrv. sabora, n. dj., sv. XI, str. XI. 22