ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 185

Prikazi — recenzije. Arhivski vjesnik, 26/1983. str. 181—192. Prva je grupa (deset izložaka) djelić topografskoga mapnog nacrta rijeke Save (154 listova), kojim je Arhiv obogaćen 1983. otkupom od F. Kokalja. Materijal prikazuje Savu od izvora do granice Slovenija-Hrvatska, a vjerojatno ga je izradio F. Scherohiz u početku 19. st. U Arhivu su izvedeni potrebni konzervatorski i restauratorski radovi. Desetak izložaka govori o gradu Hmeljniku u 19. st. Dio je to arhiva koji je F. Wambolt iz SR Njemačke dao u depozit Arhivu SRS, a odnosi se na život toga grada u vlasti obitelji Wambolt od 1876. do početka 1. svjetskog rata; iz građe dade se, pored ostalog, razabrati i gospodarsko stanje imanja toga doba hesenske plemićke obitelji. Hmeljnik je bio jedan od najljepših slovenskih gradova — dvoraca, no stradao je za 2. svjetskog rata, tako da je utoliko dragocjeniji sada dobiveni inventar iz 1895. godine. Treći dio izložbene građe arhiv je Ivana Murnika (1839—1913), značajnog slovenskog rodoljuba, političara, kulturnog mecene i odvjetnika. Arhiv čini: »privatna i uradna korespondenca, brzojavke, zapisniki, potrdila, diplome, letaki, osmrtnice, fotografije, literarni teksti, zgodovinski teksti in razni tiski«, — ukupno 346. jedinica. Zanimljivo je da su priređivači izložbe odabrali kao prvi izložak jedno pismo upućeno iz Zagreba 28. IV 1865. iz pera Lovra Kosira, koji se smatra izumiteljem poštanske marke. Murnikov privatni arhiv stigao je 1982. u Arhiv SRS, a govori o razdoblju od 1848. dalje. U četvrtoj grupi izložen je materijal iz privatnog arhiva Lojza Ude (1896— —1982). Taj ugledni odvjetnik, historičar, društveno-politički i kulturni radnik, oporukom je svoj arhiv ostavio Arhivu SRS, kamo je prenesen 1982. Izloženi materijal vremenski seže od 1918. (rezolucija odbora Narodnega sveta u Jesenicama i Koroškoj Beli) do 1976 (dvije razglednice društva »Kladivo« iz Celja, na kojima se karikira dvojezičnosti u Koruškoj). U dodatku su prikazane neke manje cjeline (filmovi, razglednice, tisak, itd.) koje je također primio Arhiv SRS. Svakako, slažemo se s mišljenjem M. Oblak-Carni: »Vsako arhivsko gradivo, ki priča o dogajanju iz naše preteklosti, lahko obogati naša spoznaja ter omogoča tudi popolnejše razumevanje poznejških dogajanj.« P. Strčić KNJIŽNA GRAĐA »IZ RIZNICE NAUČNE BIBLIOTEKE RIJEKA«, 1983. Naučna biblioteka Rijeka osnovana je 27. listopada 1948. godine, ali se njezino knjižno bogatstvo temelji i na knjižnicama isusovačkoga kolegija iz 1627, Nautičke akademije, obitelji Benzoni i Marotti koje su činile javnu gradsko-gimnazijsku biblioteku još 1782. Godine 1881. razdvajsPše knjižni fond jer je hrvatska gimnazija istjerana iz tada mađarske Rijeke u Sušak koji se formira preko Rječine, a drugi dio fonda 1892. postaje baza za talijansku Biblioteku Civica. Slaveći 35-obljetnicu obnavljanja osnova ove biblioteke, kolektiv je priredio izložbu i u povodu 500-godišnjice štampanja glagoljskog »Misala po zakonu rimskog dvora«, a istodobno je izdan i katalog. Riječka je Naučna biblioteka danas jedna od najvećih u SR Hrvatskoj, dio je bibliotečno-informacijskog sustava Hrvatske, a također i matična knjižnica Sveučilišta u Rijeci, te Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara općenito. Pored knjižnog blaga, u biblioteci se čuva i arhivska građa. Institucija objavljuje i razna izdanja, a poznata je i kao priređivač izložbi. Osim toga, u biblioteci je stalna postava glagoljskih spomenika. Na spomenutoj izložbi predstavljene su reprezentativne edicije, zaista izuzetno blago naše kulturne baštine. Eksponati su bili raspoređeni u tri skupine: glagoljske knjige, inkunabule i stare knjige naših pisaca. Naime, biblioteka čuva 21 inkunabulu, a 7 od njih jedini su primjerci u Hrvatskoj. Tu su i pisci antike, humanizma itd. Na izložbi su se mogla vidjeti djela Đurđevića, Orbinija. Ratkaja, Lučića, Glavinića, Vitezovića, Getaldića, Boškovića, Della Belle, Be135