ARHIVSKI VJESNIK 26. (ZAGREB, 1983.)

Strana - 157

Ružica Kolarević-Kovačić, Arhivske biblioteke kao integralni dio arhivskog inl'ormacij skog sistema. Arhivski vjesnik. 26/1983. str. 157—163 Pregledni članak UDK 930.25 (026) 168.4(047) ARHIVSKE BIBLIOTEKE KAO INTEGRALNI DIO ARHIVSKOG INFORMACIJSKOG SISTEMA Ružica Kolarević-Kovačić, Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21 Suvremeni svijet sa svojim naglim razvojem nauke i tehnike dovodi do niza promjena koje duboko mijenjaju ljudski život. Od nekadašnje po­štanske kočije do današnje svemirske rakete i kompjutora svladan je ogro­man put. Naravno, ne može se izbrojiti sve ono što je čovjek zabilježio na ovom svom istraživačkom putu, ali već sama činjenica da je »unazad pe­deset godina zabilježeno više otkrića nego u milijun godina prije« 1 uka­zuje i na probleme koje ovakav razvoj donosi znanstvenim radnicima. Ti problemi su raznovrsni. S jedne strane, ovaj porast dovodi i do naglog povećanja raznih do­kumenata, ali i samih klasičnih oblika obavještenja u znanstvenoj litera­turi — časopisa, knjiga i drugih publikacija. Njihov broj naglo raste, pa se danas broj časopisa penje na oko 70.000 naslova samo u pojedinim po­dručjima. Klasične biblioteke koje su sakupljale ove radove, a također i arhivi, te druge znanstvene ustanove koje su sakupljale raznu drugu do­kumentaciju i davale je na korištenje znanstvenim radnicima, više ne mogu zadovoljiti potrebe ovoga razvoja. Istraživač je prisiljen angažirati znatan dio snaga i vremena da bi proučio rad svojih prethodnika, on sve teže sam može slijediti snažnu eksploziju sve novijih radova. K tome, nikada nije siguran da li je uspio sakupiti sve radove načinjene u nekom području, uvijek u dilemi neće li što propustiti ili raditi posao koji je već prije njega netko načinio. Sve ovo uvjetuje da se vrlo rano pojavljuje težnja za pronalaženjem načina kako bi znanstveni radnici dobili što više informacija i što točnije informacije, a za njih utrošili minimalnu ener­giju i vrijeme. I upravo prve koje su pokušale nešto učiniti, te ubrzati pristup informacijama, bile su biblioteke. No, svi pokušaji (počevši od 1853. g. kada je došlo do pokušaja razmjene časopisa među zemljama, pa sve do prijedloga za izradu opće svjetske enciklopedije), pokazali su da biblioteka sama ne može u potpunosti zadovoljiti sve nove potrebe. Ovo 1 UNISIST, Studijski izvještaj o provedivosti svjetskog sistema naučnih in­formacija koje su izradili Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, na­uku i kulturu. (UNESCO) i Međunarodni savjet radničkih unija (ISCO) Zagreb Referalni centar, 1977. str. 1—19. 157

Next

/
Oldalképek
Tartalom