ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 86
Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informacijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. Na ta pitanja možemo odgovoriti ako ih prethodno razmotrimo na konkretnom primjeru. Danas i mi sve više govorimo o bibhotečnim informacijskim sistemima; ali kako definiramo osnovne zadaće knjižnica? Većina definicija uključuje četiri glavne aktivnosti biblioteke (prema R. C. Bengeu — str. 223): a) prikupljanje dokumenata (publikacija) b) čuvanje tih dokumenata c) organizacija prikupljenih dokumenata u zbirke d) širenje dokumenata i informacija koje biblioteka posjeduje; ta aktivnost može uključivati i interpretaciju. To su četiri glavne aktivnosti svake knjižnice. Sveukupnost tih aktivnosti čini biblioteku. Ali biblioteka kao služba ne ulazi u informacijski sustav s cjelokupnom svojom aktivnošću i djelatnošću. Za informacijski sistem važna je ponajprije informacijska djelatnost biblioteka (širenje dokumenata i informacija, te eventualno interpretacija podataka), dok su dokumentacijska i komunikacijska djelatnost (prve tri aktivnosti prema gornjoj podjeli) pretpostavke, uvjeti, koji omogućavaju da se zbivaju informacijski procesi. Dakle, informacijska aktivnost biblioteke čini biblioteku segmentom informacijskog sistema, čini je informacijskim subjektom. Da bi kao organizirana služba mogla obavljati takvu informacijsku djelatnost, svaka knjižnica mora imati razvijene i dokumentacijske i komunikacijske postupke. Sudjelujući tek dijelom svoje aktivnosti u IS, svaka knjižnica osim toga ima niz specifičnih zadaća, što je određuje kao samostalnu službu (mislimo u prvom redu na prikupljanje i čuvanje raznih vrsta dokumenata, te na organizaciju dokumenata u različite zbirke). S druge strane, informacijski sustav nije prosti zbir informacijskih službi, povezanih u jednu cjelinu kojoj bismo mogli odrediti čvrstu organizacijsku formu. Informacijski je sistem djelomično 1 to, ali i mnogo više od toga. IS je, kao što smo već rekli ranije, sklop informacijsko/dokumentacijsko/komunikacijskih službi, ali i oblik društvenih odnosa. Informacijski sistem je svojstvo, kvaliteta sveukupnih kapaciteta i mogućnosti službi koje tvore IS. On je svojstvo informacijske djelatnosti, svojstvo međusobno povezanih službi, a ne organizacija imimo tih službi. Radi se o novoj kvaliteti informacija i o novoj vrsti usluga. Dok pojedine službe izvještavaju samo o fondovima (svojih službi, dotle IS pruža obavijest relevantne za cijelo područje ili određenu djelatnost (budući da obuhvaća i povezuje sve službe relevantne za neko područje ili neku djelatnost).
