ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)
Strana - 84
Miroslav Tuđman, Struktura i geneza informaoijskih sustava. Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 65—90. ko značenje 7 . Danas, ikada je riječ o terminologiji za coniputersku opremu i poslovanje, kada je riječ o terminima iz područja hardwarea i softwarea, i suvremenih komunikacijskih sredstava i sistema, danas se prema tome odnosimo mnogo nemarni je. Doprinos vlasti toj informacijskoj kulturi zanemaruje se, a nekritički se koristi strana terminologija. Tri pristupa informacijskom sustavu Naveli smo tek nekoliko primjera u vezi s elementima strukture informacijskih sustava, s njihovom međunarodnom povezanosti, uvjetovanosti i ovisnosti. Već i tih nekoliko primjera iz prošlosti i povijesti informacijske infrastrukture ukazuje na to da je teško napraviti prioritetnu listu elemenata strukture IS. Pa ipak, to se pitanje nužno nameće pri metodologiji koncipiranja, projektiranja i razvijanja informacijskih sustava. Za one koji se neposredno time bave važno je znati da li je težište pri stvaranju i razvijanju IS na: a) novoj vrsti organizacije (postojećih i budućih) informatičkih subjekata, b) na institucionalizaciji, tj. preciziranju prava i dužnosti, odnosno pravila ponašanja za informacijske subjekte — pa se tako težište stavlja na pravnu regulativu, ili pak c) na sustav vrijednosti po kojima će se konstituirati i ponašati određeni IS. Neosporno je da su sva tri pristupa međusobno povezana i da se ovisno o tome kako je riješen jedan pristup, limitira drugo i treće određenje. Upravo zbog toga postavljamo pitanje: što znači ako se težište u metodologiji stvaratnja IS stavlja na jedan od tih pristupa? Pitanje organizacije zapravo je pitanje stvaranja mehanizma koji će osiguravati ostvarenje interesa subjekata što sudjeluju u informacijskom procesu. Zato je pitanje organizacije IS uvijek vezano za istraživanje i preciziran je interesa sudionika IS, interesa koji su obično na globalnom planu zajednički, ali praksa pokazuje da su neposredni, operativni ciljevi što se temelje na partikulannim interesima češće suprotni no što se poklapaju. Zbog toga interesi, kao osnovni činitelj organizacije IS, ne mogu osigurati stabilnost i stalnost toga sustava — budući da su ne7 »Nastojeći da što više eliminira stranu terminologiju i u narod proturi domaće, hrvatsko nazivlje za poštanske usluge, materijal, tiskanice itd., spomenute su novine konzekventno upotrebljavale izraze biljeg ili listovni biljeg (Postmarke, Briefmarke), obćenje (Verkehr), poštarina (Postporto), zavitak pisma, zavoj ili lisnica (Koverte), navadno ili prosto pismo (ordinari Brief, Einfaches-Brief), pošiljka (Sendung), listovna pošta (Briefpost), vozna pošta (Fahrpost), cienovnik (Tariffe), listovna ladica ili Ustanica ili listovna škrinjica (Briefkasten), manjak (Defizit), listovni povoj (Umschlag), ogledi (Muster), unekerstni zavoj (Kreutzband), nadpis (Adresse), popečiteljstvo i popečitelj (Ministerium, Minister), deržavni zakonoša (Gesetz — Blatt), oprematelj (Expeditor), tečaj pošte (Post — Kurse), raznositelj listovah (Briefträger), dostavljanje (Zustellung), poštarski činovnik (Post-Beamter). Već samo tih nekoliko pokupljenih naziva iz dvaju članaka pokazuje koliko je svaka pojava koja je zasijecala u društveni život, pa tako i reforma pošte, bila u Hrvatskoj iskorištena u političke svrhe.« (V. Sokol, str. 114—115).
