ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 112

ne predmet dokumentacije i informacije, stručnog i znanstvenog istraživanja, te da li treba baš sve fondove preformirati ili napraviti informativna pomagala, itd. P. Strčić PRAVOSUDNI ARHIVSKI FONDOVI KOSOVA lOdmah se mora konstatirati — u nas se općenito malo zna o arhivskoj baštini Kosova; vjerojatno je tome razlog stjecaj okolnosti, ali i naš nemar. Zbog toga je potrebno upozoriti na zanimljivo saopćenje mra Jusufa Osmanija pod naslovom: »Formiranje arhivskih fondova pravosuđa na Kosovu«, koje je podnio na 2. saveznom savjetovanju arhivskih radnika Jugoslavije (Neum, studeni 1982). Osmani je, naime, upozorio na to da arhiv Kosova u Prištini posjeduje veće količine građe iz oblasti pravosuđa koja je nastala radom okružnih, sreskih, prvostepenih, šerijatskih i općinskih sudova, tužilaštava, muftijstva, itd. Teritorijalne i administrativne promjene u povijesti Kosova s jedne strane dale su nove vrijedne materijale, međutim, s druge strane su otežale prikupljanje i proces stavljanja materijala na uvid zainteresiranima. Mr Osmani dao je najprije uvid u razvoj sudstva i administracije na Kosovu od 19 st. dalje. Građa nastala do 1945. na području SAP Kosovo nalazi se u Arhivu Kosovo, koji je preuzeo i više fondova okružnih i sreskih sudova te tužilaštava nastalih u posljeratnom periodu; građu iz toga razdoblja uglavnom čuvaju međuopćinski arhivi. Na žalost, iz razdoblja turske uprave sačuvana je samo grupa dokumenata, a isto tako i iz perioda od 1912—1918. godine. Najpotpunije su sačuvani fondovi Okružnog i Sreskog suda u Prizrenu. Danas se u Arhivu Kosova čuvaju fondovi pravosudne djelatnosti iz oblasti muftijstva (okružnog, Prizern, 1919—41; sresko, Gore-Dragaš, 1919—34, i Podrine-Orahovac, 1922—29), šerijatskih (sreski, Prizren, 1926—41), okružnih (Prizren, 1918—44. i 1945—50, Gnjilane, 1945—63, Uroševac, 1846, Peć, 1945—65), piwostepenih (Priština, 1942—44, Prizren, 1943—44), sreskih (Prizren 1921—44), istražnih (Priština 1942—44, Prizren, 1943—44.), mirovnih (Prizren 1942—44, Uroševac, 1942—44, Drenica, 1942—44, Gnjilane, 1943—44), općinskih (grad Kosovska Mitrovica, 1930—40, općine Bradosavac, Bela Crkva, Brodska, Žurska, Sredačka, Mušitište, Prizren, Dulje, 1919—41) i vojnih sudova (između dva svjetska rata), te javnih tužilaštva (državno, Prizren, 1934—41, Priština, 1941—44; okružno, Peć, 1945—65, Priština, 1945—65; sresko, Đakovica, 1947—55, Đurokovac, 1949—55). Građa iz perioda do 1945. sređena je kronološki i po vrsti građe (osim u jednom slučaju — zbog rasutog stanja i bez potrebnih knjiga, prilikom sređivanja primijenjeno je načelo slobodne provenijencije), izrađena su djelomično informativna sredstva, sumarni inventari, popisne unutrašnje liste, a ponegdje je uređena i povijesna bilješka; građa je numerirana i pečatirana. Započeto je sistematsko sređivanje i fondova iz poslijranog razdoblja. P. Strčić