ARHIVSKI VJESNIK 25. (ZAGREB, 1982.)

Strana - 110

PRIKAZI — RECENZIJE Arhivski vjesnik, 25/1982. str. 101—117. INFORMATIKA 21/1982 »Inormatika« u svojem zadnjem broju 21 za decembar 1982. donosi niz, kao što je uobičajeno vrlo dobrih i interesantnih članaka koji se odnose na problemjatiku informacija i informacijskih sistema. Prvi prilog odnosi se na informatizaciju društva i novi Zakon o osnovama društvenog sistema informiranja, te na informacijski sistem federacije. Tim Zakonom! se još jednom potvrđujemo kao jedno od najdemokratskijih društava, regulirajući i informacijsko-komunikacijsku sferu društva na temelju Ustava i ZUR-a. Novi Zakon regulira informacijsko udruživanje radnih ljudi definirajući društveni sistem informiranja kao društveni odnos, kojeg uspostavljaju radnici, drugi radni ljudi i građani — subjekti društvenog sistema informiranja — u organiziranju, razvoju, upravljanju i samoupravljanju, usklađenog i povezanog prikupljanja, evidentiranja, obrade, prijenosa i osiguranja dostupnosti podataka i informacija neophodnih za život i rad, i samoupravljanje, za praćenje, usmjeravanje i planiranje društvenog razvoja za vršenje vlasti i upravljanja drugim društvenim poslovima. Jedan od narednih priloga donosi opširan izvještaj sa 4. jugoslavenskog savjetovanja »Društveni sistem informiranja« koje je održano u Zagrebu od 11. do 13. listopada 1982. godine. Nakon kratkog izvještaja i statističkih prikaza, objavljeni su referati koji su prezentirani na Savjetovanju DSI, a nisu objavljeni u Zborniku radova sa Savjetovanja. Na kraju »Informatika« donosi vrlo vrijedan prilog o razvoju informatike i izvan Jugoslavije, u ovom slučaju to je »Iskustva Brazila u razvoju informatike«. Takvi prilozi otvaraju horizonte, upoznaju nas sa stranim iskustvima na polju stvaranja informacijskih sistema i omogućuju brži i kvalitetniji razvoj vlastitog informacijskog sistema. D. Zagotta O FORMIRANJU ARHIVSKOG FONDA Na 2. saveznom savjetovanju arhivskih radnika Jugoslavije u Neumu (studeni, 1982) naročita je pažnja bila posvećena temi: »Formiranje arhivskog fonda«. Posebna radna grupa SARJ-a (D. Gavrilović, O. Giler N. Nikolić, B. Draskovic, M. Petrović), koja je imala »zadatak da utvrdi teme koreferata i saopštenja i da na osnovu metodologije prati rad na njihovoj realizaciji« — pregledavši i objavljene preglede arhivskih fondova i zbirki SFRJ te vodiče pojedinih arhiva — došla je do zaklučka koji i nije iznenađujući: u SFRJ »primenjuju se različita rješenja prilikom formiranja« fondova. Svakako,takvi izlazi ne pridonose i boljem putu razvoja arhivske službe u SFRJ, niti olakšavaju posao arhivskim radnicima i onima koji iz bilo kojeg razloga žele dobiti uvid u građu. Radna je grupa zbog toga predložila određene kriterije koji bi trebali biti zadovoljeni prilikom formiranja arhivskog fonda. Prvi, bitan momenat jest promjena društveno-političkog sistema i državnog uređenja; drugi osnovni kriterij su i zakonski propisi kojima se određuje status, funkcija i djelokrug rada, u što ulazi i osnivanje i likvidacija, status pravnog lica i nadležnost. U pomoćne kriterije spomenuta radna grupa ubraja »korenite promené u karakteru, organizaciji i nadležnosti fonda«, te »kontinuirano registraturno poslovanje u okviru jednog društveno-političkog i državnog uređenja«. Uzimajući u obzir prvi kriterij i njegovo značenje, smatra se da bi trebali biti formirani posebni fondovi organa vlasti, uprave i pravosuđa. Naime, ističe se da je prelazak iz jednog društveno-političkog sistema u drugi, konkretno — iz feudalizma u kapitalizam, te iz ovoga u socijalizam — uvijek »granica tvoraca arhivskih fondova čak i kada se radi o istim nazivima i nominimalno istim funkcijama na primjer fondovi magistrata slobodnih kraljevskih gradova, županija i si.«. U načelu je to mišljenje zaista ispravno i na prvi 110