ARHIVSKI VJESNIK 24. (ZAGREB, 1981.)

Strana - 128

stavnika naslednjih država austrougarske monarhije i da smo na tom sastanku izradili prve smjernice za zajednički rad u arhivälnom pitanju«.

10 S druge strane, budući da Sporazum iz 1923. ostavlja mjesta i dvojbenim tumačenjima, Nagy je trebao biti prisutan i na jednom od sadašnjih sastanaka s predstavnicima Austrijskog državnog arhiva, zbog razjašnjenja nekih nepotpunosti teksta Sporazuma iz 1923. godine. Iako ga je u tome smrt omela, ipak se iz prethodnog razgovora s njime vidjelo da je s velikim zanimanjem i živo pratio zbivanja u našoj domaćoj arhivskoj djelatnosti. Pažnju će privući i drugi njegovi radovi, osobito s područja pomoćnih povijesnih znanosti, diplomatike i paleografije. U više je navrata pisao o ispravama iz doba hrvatske narodne dinastije, posebno u radnjama »Diplomatičko-paleografske studije«

11 »Hrvatske isprave iz doba narodne dinastije«,'

2 »Hrvatske kneževske isprave u svjetlu dosadanje nauke«'

3 i drugima, koja je objavio većinom u Vjesniku Kr. drž. arkiva u Zagrebu, od 1925. do 1941. godine. God. 1925. objavio je i »Nacrt latinske paleografije« što ju je zamislio kao prvu knjigu »arhivalne biblioteke«, u kojoj bi izlazili priručnici za izobrazbu arhivističkih kadrova. Cijelu biblioteku mislio je i izdavati »u dviije serije, općenitu i posebnu«. Prva bi sadržavala »kratke preglede onih disciplina koje ulaze u arhivalnu struku, u prvom redu paleografije, diplomatike, kronologije i arhivistike«, a druga bi obradila »život raznih pisama na našem području, naše isprave, računanje s vremenom u našim spomenicima d našu arhivalnu organizaciju«. Pri tom je bio svjestan da je to zaista pionirski pothvat, da je »domaći materijal vrlo malo ili nikako obrađen, pa bi trebalo dosta vremena da ga se obradi, pa i samo djelomično«. Možemo i danas smatrati, da je taj zadatak u našoj domaćoj povijesnoj znanosti »u toku izradbe«. Iste je godine priredio i objavio u povodu tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva u seriji »Monumenta diplomatica« kao prvi svezak »Isprave iz doba hrvatske narodne dinastije«, s faksimilima, transkripcijom i prijevodom tih isprava; to je bio prvi domaći rad takve vrste na području izdavanja arhivske građe. Iz neobjavljenog djela »Nacrt općenite diplomatike« objavio je tekst »Srednjovječna isprava«,

14 a o razvitku diplomatike u Hrvatskoj pisao je u radnji »Proučavanje naših isprava«.'

5 Josip Nagy bio je od srpnja 1939. do početka II svjetskog rata ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu (danas Arhiv Hrvatske). Tada je uredio knj. IX/X Vjesnika Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (1941). I iz drugih znanstvenih područja (slavistike, diplomatske i pravne povijesti) objavio je niz rasprava, osvrta i prikaza, u velikom broju časopisa i novina; tek iz njegove potpune bibliografije moći će se dobiti cjelovit pregled i shvatiti značenje njegove ostavštine. Miljenko Pandžić 10 Narodna starina 1/1922, str. 318 — 320. Usp. također i J. Nagy, Unsere Archivfrage, Zagreber Tagblatt 37/1922, 333, 4, Naše arhivalno pitanje do konca godine 1923. Narodna starina 2/1923, 6, 257 — 258; Die Regelung unserer archivalischen Angelegenheiten mit Ausland. Zagreber Tagblatt 38/1923, 76, 9, Die jugoslavischösterreichische Archivfrage, Zagreber Tagblaitt 38/1923, 297, 3; Arhivi i arhivski ugovori, Novi život 5/1924, XVIII/6, 161—164, i Uređenje arhivskog pitanja s Italijom, Austrijom i Mađarskom, Obzor 68/1927, 343, 5. " Vjesnik Kr. drž. arkiva u Zagrebu 1/1925, 17—45; 2/1926, 145 — 156; 3/1928, 173—189; 7/1937, 1—10. '

2 (Sa-faks.) Zbornik Matice Hrvatske 1/1925, 311—334. " (S 2 si.) Vjesnik Kr. drž. arkiva u Zagrebu 8/1939, 1—21 i 9—10/1941, g 28 ,4

' Savremenik, 19/1926, 2, 61—62 i 64—67. 15 Novo doba, Split 20/1937, 73, 11. 128