ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 452
Izvršni odbor Saveza je prema Statutu Saveza delegatsko tijelo sastavljeno od delegata Društva arhivskih radnika sa područja SR Hrvatske. Nažalost, kako i do ove god. Skupštine nisu formirana sva društva arhivskih radnika u Hrvatskoj, to u radu Izvršnog odbora učestvuju i predstavnici radnika iz arhivskih ustanova onih regija gdje još nije formirano Društvo. U izvještajnom razdoblju Izvršni odbor sastao se je ukupno sedam puta. Na njegovim sastancima dominirala su organizaciona i stručna pitanja vezana uz rad Saveza. Izvršni odbor raspravljao je programe rada i godišnje izvještaje Saveza, programe rada i izvještaje sekcija, programe i izvještaje oradu Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije, te njegovih stručnih tijela u kojima surađuju naši predstavnici, te organizaciona pitanja. Razvijanje međurepubličkih odnosa sa srodnim arhivskim društvima bio je također predmet rasprave Izvršnog odbora Saveza. Naime, Izvršni odbor Saveza stoji na stanovištu da se međurepublička suradnja ne bi trebala kretati samo u okvirima međusobnih posjeta arhivskih radnika među republikama, već bi ti kontakti trebali imati i određeni radni karakter. Od stručnih pitanja o kojima je Izvršni odbor Saveza posebno raspravljao ističemo zaštitu Arhivsko-registraturne građe izvan arhiva, pravne aspekte mikrofumovanja arhivsko-registraturne građe, arhivi u sistemu moderne informatike, norme i standardi u arhivskoj službi Hrvatske, nagrađivanje u arhivima prema rezultatima rada, izrada pregleda arhivskih fondova i zbirki u arhivima SRH, Vodič za povijest nacija, itd. Posebna sjednica Izvršnog odbora Saveza bila je posvećena razmatranju pružanja pomoći arhivske službe SRH postradalim područjima u SR Crnoj Gori, a posebno arhivskoj službi ove Republike. Treba istaknuti da su arhivski radnici HA Dubrovnika i ovaj Savez bili među prvima na licu mjesta i učinili sve što se je u prvim trenucima ove katastrofe moglo učiniti. Izvršni odbor Saveza također je u dva navrata razmatrao i problematiku međunarodnih odnosa našeg Saveza. U okviru SDARH djeluju odnosno formirane su četiri sekcije: Sekcija za proučavanje problema vezanih uz arhivsku i registraturnu građu u nastajanju, Sekcija za izradu i dopunu normi i standarda u arhivskoj službi SRH, Sekcija — Arhivi u sistemu moderne informatike, te Sekcija za građu društvenopolitičkih organizacija. Treba kazati da su prve dvije kroz cijelo izvještajno razdoblje radile veoma dobro, dok su druge sekcije ostale na tome da su formirane. U izvještajnom razdoblju sekcije su održale ukupno devet sastanaka, što je i rezultiralo njihovim doprinosom u akcijama Saveza, o kojima je bilo riječi. U aktivnosti naših članova valja posebno istaknuti djelatnost naših radnika izvan Saveza društava. To se u prvom redu odnosi na učestvovanje na savjetovanjima o primjeni tehnike u uredskom poslovanju (Interbiro), modalitetima povezivanja biblioteka u arhivima u jedinstveni informativni sistem, te učestvovanje na Kongresu historičara u Novom Sadu. Suradnja našeg Saveza sa ostalim arhivskim društvima u SFRJ bila je slaba. Ona se više manje svodila na prisustvovanje naših predstavnika na savjetovanjima tih društava kao promatrača. U izvještajnom razdoblju primili smo arhivske radnike SR Srbije prilikom njihovog posjeta Kumrovcu. Svakako da bi naše međusobne kontakte trebalo ojačati kroz različite oblike suradnje kao npr.: aktivno učestvovanje na savjetovanjima koja organiziraju ova Društva, organiziranje tematskih sastanaka stručnjaka i si. Time se ne vrši samo korisna stručna suradnja već se i na taj način postižu značajni rezultati u domeni integracije arhivske službe u Jugoslaviji. Takva suradnja ima i svoj politički značaj. Savez društava arhivskih radnika Hrvatske učestvovao je u izvještajnom razdoblju u radu Predsjedništva SDARJ i njegovim stručnim tijelima: Redakcija časopisa »Arhivist«, Komisija SDARJ za »Vodič izvora za povijest 452
