ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 411

ća, Malo vijeće je 18. I. 1800. odobrilo da braća Šiško i Matej nose prezime Getaldić Gundulić, na temelju one adopcije što ju je učinio Šiško Dominik Gundulić.

50 U Trpnju je živa predaja kako je jedan od posljednjih vlasnika mjesta iz obitelji Gundulić dao zaušnicu starom ribaru Bergandu, saznavši da je on ulovio bilizmu, a nije mu je donio. Sin tog ribara, da osveti nanesenu uvredu, napuni pušku, pa kada Gundulić, po ustaljenom običaju, izađe na prozor da poslije ručka popuši čibuk, opali ali promaši za nekoliko centimetara. Nakon neuspjelog atentata ribar se, preko Krčule, prebacio u Italiju. Tradiciju potvrđuje okrnjen prozor kuće zvane Kapelani ja i podaci o trgovačkoj djelatnosti Berganda u Ferrari.

51 Kada su 1836. Austrijanci izradili katastik, preko naselja Trpnja ispisali su: »Ghetaldi-Gondola Sigismondo proprietario«. I tako je to bilo sve do 12. svibnja 1856. kada su Trpanjci skupili 48.000 kruna i ugovorom sa Šiškom Getaldić Gundulić otkupili se od kmetstva. Parnica između Šiška Mata Gundulića i seljana Trpnja Na 16. siječnja 1741. godine Šiško Mato Šiška Gundulić obratio se Krivičnom sudu, smatrajući da 56 poimenično navedenih njegovih kmetova iz Trpnja ne obavljaju svoju dužnost.

52 Pred sucima je Gundulić izjavio: »Svi moji kmetovi u Trpnju obrađuju motikom moju zemlju koju oni tamo drže i na njoj imaju loze, vrtove, masline i druge kulture koje obrađuju vlastitim rukama, a u većem dijelu ti isti (kmetovi) odlaze također i drugima na nadnicu kopati tu u Trpnju«/

3 Predložio je da se kao svjedoci saslušaju Miho Keko, Ivan Sirovica i Franić Zimić. Istog dana pred krivičnim sudom Miho Keko je izjavio da je rođen u Trpnju te je imao prilike stalno gledati da obrađuju motikom zemlju Gundulića Trpanjci koji su je držali od rođenja. On je svjedočio na talijanskom jeziku. Svjedok Ivan Sirovica na sudu je izjavio: »Gospodo, erbosam u temu Capitulu Ja i Miho Krešich mio Cugnado, ne rasumiemse ja nas dvoizzu sakleti, ja svieh innieh paaka kunem se i govorim eriih viddiim da svi tii kopaiu, i coltivaiu svoie Basctine, i olivate u Tarpgnu, ma kakoie u svakoga mallo tesieh Basctinaa i vechie xivcmo s Ribgnom negoli basctinama, mnogi od tesieh kopaiu i fatigaiu tee gnihove Bacstine, kad po urru, kad po dvie na dan, i too nakon 8 dana, a kada i nakon miesez daana, kakoie koga voglia. A istinaie da mnosi od tesieh sa deset, dvanaesli uxaadu kadgodi otiiti kopatt i na Giornatu u drugieh u nascemu Sellu, ma i taa giornata u nas nighda ne uxa bitti zielovitta giornata« .

M Franić Zimić je sucima kazao: »Gospodo, ja biusci u temu Capitulu Miho Senko, Pero i Miiho Simich i Pero Petra Simichia, koismo sui tretti rodiazi, ne rasumiemse ja nas sakleti. Sa drugieh paaka setosue so Cons. Minus, 112 (1797-1800), f 251' HAD. s' F. Glavina, o.e. (21), str. 136. 52 Ser. 37. Diversi e Possesso de Crirainali, vol. 29, f. 142-142' HAD. Navodi imena 56 svojih seljana navodeći za osmoricu »e suoi figli«. « Ibidem, f. 142'. « Ibidem, f. 143-143'. 411