ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 409

koju je izdala vlada nije bila sasvim po želji Gunduliću, no on se i takvom zadovoljio. U pismu Basiljeviću Gundulić iz Beča 11. studenog 1684. preporučuje svoje interese u Trpnju i stavlja do znanja da se neće odreći svojih prava: »Snaite saistinu da ia sam gospodar od moga ubosctva i da nosim gachie dobro svesane«.

35 Nije uspio sagraditi ljetnikovac u Trpnju, o kojem je maštao u Beču, gdje ga je zatekla smrt 1700. Djece nije imao, pa je Trpanj naslijedio Šiško, sin njegovog brata Mata. Šiško Mata Gundulić ušao je u Veliko vijeće 3. prosinca 1700. i kao senator vršio mnoge dužnosti. Bio je oženjen Ursulom Frana Getaldića. Tog vlasnika Trpnja u ožujku 1741. tuže njegovi kmetovi, seljani Trpnja. Zapisnici s tog spora, koje ćemo iznijeti, ilustrirat će nam odnos tog dubrovačkog plemića naspram njegovim kmetovima, a unijet će više svjetla u primjenu zakona i običaja kojima su se ti odnosi regulirali. Trpanj je u to vrijeme brojio oko 350 stanovnika.

36 Zahvaljujući najviše ribarstu, posebno lovu na srdele, to je mjesto početkom 18. st. bilo među ekonomski najjačim naseljima u Republici. U Trpnju u ljetnom ribolovu sudjeluje 12 trata, a svaka je mreža imala 12 družinara, što znači da se ribarstvom bavilo 144 stanovnika.

37 Istovremeno je bilo ukrcano na raznim jedrenjacima 38 pomoraca.

38 U mjestu je bilo 6 karatista, među kojima 2 svećenika.

39 U poljoprivredi je maslinarstvo bila glavna kultura. Malo vijeće 1741. zaključuje da se patrunu Šimunu Simonetiju, Trpanjcu, za njegov brod koji je sagrađen u Korčuli, izda zdravstveni list za put u Senigalliju s teretom srdela koje je ukrcao u Trpnju.

40 Tom Šimunu Simonetiju 1754. Šiško Mata Gundulić dopušta da na obali u Trpnju može sagraditi baraku i da za nju mora plaćati najam od šest dinarića godišnje. Ali s obzirom na to da je Šimun bio njegov vjerni sluga, oslobodio ga je plaćanja najma za svoga života. Međutim, poslije smrti Šiška Gundulića »possessore e padrone di Tarpagn«, Šimun i njegovi nasljednici morat će plaćati budućim vlasnicima Trpnja utanačeni najam.

41 Šiško Mata Gundulić imao je pola broda (12 karata) u zajednici s Grgurom Mrgudićem iz Mokala kod Orebića, pa 11. VII. 1749. nudi svom kmetu, patrunu Petru Mrčiću iz Trpnja, mjesto nokjera na tom brodu.

42 Kada je 1758. Šiško Mata Gundulić umro, trpanjski posjed naslijedio je njegov najstariji sin Šiško Dominik Šiškov Gundulić (1712— 1800). Taj je od Beča dobio naslov carskog komornika i viteza zlatnog 35 »Vi prego vi sian racomandati li mia interessi di Tarpagn e ringrazio a Dio che voi sete tesoriere, perche so certo che farete quello commanda il Sr. Stefano nel suo testamentu . . .« Neobjavljena pisma F. Gundulića, HAD. 36 Trpanj je 1772. godine imao 380 stanovnika. Confraternitas Tarpani 1772. Liber animarum. Župni ured Trpanj; 1673. Trpanj je imao 216 stanovnika, Z. Šundrica, Popis stanovništva Dubrovačke Republike iz 1673/74 g., Arhivski vjesnik, II, 1959, 449. 37 F. Glavina, Prilozi za povijest trpanjskog ribarstva od najstarijih vremena do danas. Izdao Odbor za proslavu Dana ribarstva i 75. godišnjicu Tvornice sardina u Trpnju, 1966, 6-10. M J. Luetic, O pomorstvu Dubrovačke Republike u XVIII stoljeću, Dubrovnik 1952, 61-70. 39 Ibidem, str. 104. 40 Min. Cons. 5/95, 6 HAD; V. Ivančević, Dubrovčani na sajmu u Senigalliji u 18. st. Rad JAZU, knj. 356, Zagreb 1969, 114. « Div. not. 26/145-278 HAD, V. Ivančević, o.e. (40), str. 114. « Div. de foris, 168, f. 237-239 HAD. 409