ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 385
ne nacionalni filmski fond zaštićen zakonom i čuvaju se u Kinoteci koja se osniva u sastavu Arhiva Hrvatske radi korištenja u znanstvene i kulturne svrhe«. Zakon predviđa da imatelji filmova od povijesnog, umjetničkog, kulturnog i znanstvenog značenja, ili od značenja za razvoj kinematografije, moraju poduzimati mjere za njihovu zaštitu, a Kinoteci dostaviti podatke o njima, te dopustiti presnimavanje uz nadoknadu. Što se tiče proizvođača domaćih filmova, oni su dužni Kinoteci u prvoj godini prikazivanja predati po jednu nekorištenu kopiju svakog proizvedenog filma s potrebnom dokumentacijom. Distributeri filmova, tj. organizacije udruženog rada za promet filmova na području SR Hrvatske, dužne su Kinoteci predati najbolju kopiju svakog uvezenog filma, odmah po isteku licencije filma. Već iz tih odredbi Zakona o kinematografiji vide se i izvori za stvaranje fonda filmova Kinoteke Hrvatske. Predlagač Zakona, Sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske, kao što se vidi iz čl. 45 spomenutog zakona, predložio je da se Kinoteka uklopi unutar Arhiva SR Hrvatske. Na taj se način htjelo odmah u početku rada Kinoteke stvoriti niz pogodnosti koje bi u početku trebale olakšati rad Kinoteke. Prije svega, poznato je da je predviđeno da se Arhiv Hrvatske i Kinoteka SR Hrvatske u budućnosti grade kao jedan od četiri kapitalna objekta kulture. Kao što vidimo, filmska djelatnost u našoj republici nema sustavnu tradiciju čuvanja i arhiviranja građe, iako pojedine proizvodne i distributerske filmske kuće imaju vlastite arhive filmova čiji su vlasnici (Jadran-film, Zagreb-film, Croatia-film, Kinematografi, Filmoteka 16, Adria-film i dr.). Smatralo se da bi uklapanje Kinoteke unutar takve institucije velike tradicije i znanstvenog izgrađenog pristupa u arhiviranju građe već na samom početku usmjerilo i Kinoteku da prihvati metode i standarde koji su uobičajeni u čuvanju arhivske građe i primijene ih na čuvanje filmske građe. Utemeljenje kinotečne i arhivske djelatnosti U sagledavanju uloge koju bi Kinoteka Hrvatske trebala ostvarivati u sklopu postojećih radnih organizacija i institucija iz kinematografske djelatnosti u našoj republici, nameće se zamisao rada Kinoteke u nekoliko prijelaznih faza razvitka. Iznošenjem tih pojedinih faza nastojat ću i što cjelovitije ocrtati i cjelovitu koncepciju Kinoteke Hrvatske, kako se ona u ovom trenutku nazire. Treba, naime, imati na umu da svaka sredina ima svoje posebnosti, posebne zahtjeve, posebne uvjete. U SR Hrvatskoj postoji zapravo samo »Filmoteka 16« koja sustavno, uz širenje filmske kulture, uz stvaranje fonda filmova na vrpci od 16 mm, opet u funkciji i obrazovanja i širenja filmske kulture, vodi brigu i oko uvođenja filmske umjetnosti u školski sustav, pokreće i filmsku biblioteku. Kino-savez SR Hrvatske postiže vrijedne rezultate u širenju kino-amaterizma. Ostalo je, međutim, veliko područje nepokriveno zbog nepostojanja Instituta za film. Radi što racionalnije nadoknade upravo tih »praznih« područja kinema25 Arhivski vjesnik 385
