ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 347

Postoje dvije vrste impregniranih paus-papira s obzirom na sirovinu iz koje su proizvedeni: 1. paus-papiri od krpa — izrađuju se samo od pamučnih i/ili lanenih vlakana; 2. paus-papiri izrađeni djelomično od krpa — sirovina treba da sadržava 25% krpa, a ostatak je celuloza drugog porijekla. Međutim, papirna masa ne smije sadržavati drvenjaču niti nebijeljena vlakna. Impregnirani paus-papiri imaju plavkastu ili žućkastu boju. Do otkrića prirodnih paus-papira upotrebljavali su se za izradu građevinskih nacrta svih vrsta. Kod prirodnih paus-papira prozirnost se ne postiže impregniranjem, već odgovarajućim izborom sirovina i tustim mljevenjem

6 Pri tom nastaju pergamin i pergamentni nadomjestak, a prije svega transparentni crtaći papiri, koji su danas od izuzetnog značenja kao transparentni materijal za crtanje. Pergamin je jako satinirani papir, nepropustan za masti. Izrađuje se od bijeljene ili nebijeljene sulfitne celuloze, koja tustim mljevenjem dobiva vrlo visoki stupanj prozirnosti. Izrađuje se u površinskim težinama 40—60 g/m

2

, a tanki pergamin površinske težine 30 g/m

2 poznat je kao »pergaminska svila«. Ne sadržava drvenjaču, zbog transparencije ne smije sadržavati punila, a ne dodaju mu se ni keljiva. Međutim, dodaje mu se aluminijev sulfat. Prije satiniranja sadržaj vode mu se povisi na 25—30%, te se zatim glača na čeličnim zagrijanim valjcima pod velikim pritiskom. Neprozirnije i hrapavije (nesatinirane) vrste pergamina dolaze kao »pergamentni nadomjestak« ili tzv. »Butterbrotpapier«. Ta vrsta transparentnog papira nepropusna je za masti i ulja. Ako nije oplemenjen, nestabilan je u mokrom. Transparentni crtaći papiri proizvode se u površinskim težinama od 40 do 150 g/m

2

. Služe za izradu i kopiranje konstrukcionih i arhitektonskih nacrta. Papir za izradu skica proizvodi se s površinskom težinom 40—42 g/m

2

. On ima polutransparentni karakter i površinski je lijepljen. Kao sirovina za proizvodnju tih vrsta papira služe visokobijeljena sulfitna ili sulfatna celuloza, te pamučna vlakna za posebno vrijedne vrste papira. Transparencija se postiže dugim mljevenjem što dovodi do visokog stupnja fibrilacije celuloznih vlakana, te daje papiru staklast izgled i zatvorenu površinu. Strojevi za mljevenje nemaju čelične noževe koji vlakna kidaju i skraćuju već se s pomoću bazaltnog kamenja vlakanca gnječe i fibriliraju. Za tu svrhu pogodni su i tzv. rifajneri

7

. Ovisno o stupnju mljevenja nastaju transparentni papiri različitog stupnja prozirnosti. 6 Tusto mljevenje, način mljevenja vlakana u holanderu ili rifajneru: valjak s noževima (rotor) pri svojoj rotaciji ne dotiče posve rubove nepomičnih noževa (stator). Djelovanjem noževa na ovaj način dolazi do fibrilacije celuloznih vlakana i ona postepeno prelaze u sluzavu kašu. 7 Rifajner, u proizvodnji papira: stroj koji za razliku od holendera služi za kontinuirano mehaničko obrađivanje vlaknate mase u vodenoj suspenziji. Najčešće se sastoji od dviju okruglih ploča s radijalnim žljebovima, od kojih jedna rotira velikom brzinom, dok druga miruje, ili svaka rotira u suprotnom smjeru. Stupanj mljevenja može se regulirati razmakom između ploča. 347