ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)

Strana - 323

MISCELLANEA SAECULI XIV. EX ARCHIVO RAGUSII (DUBROVNIK) Nabava žita Josip Lučić Opskrba dovoljnim količinama žitarica za prehranu stanovništva bila je jedna od glavnih briga prehrambene politike dubrovačke vlade. Ona je u XIII. st. (Statut II, 19) imenovala poseban ured sa službenikom (officium blavi) koji će se brinuti o nabavi, uskladištavanju, razdiobi i prodaji tog artikla. Prigodom preuzimanja dužnosti zaklinjao se da će svoj posao obavljati u dobroj i poštenoj nakani. Neće dopustiti da se žitarice i sočivice izvoze izvan dubrovačkog područja. Dubrovačkim podanicima dijelit će žito svaki tjedan u onoj količini koja im prema Statutu pripada: uborak, kopel pšenice na tri osobe. Ako netko želi ječam, dobit će uborak ječma na dvije osobe. Ako voli bob, primit će uborak boba na 4 osobe. Tko želi sijati pšenicu, dat će mu se određena količina pod uvjetom da u doba žetve vrati koliko je dobio da zasije. Građani će uzimati svoj tjedni obrok žitarica ili sočivice utorkom; otočani nedjeljom i ponedjeljkom; ostali u druge sedmične dane. Dubrovački teritorij nije pogodan za uzgoj žitarica. Vlada je taj neophodni živežni artikal uvozila u velikim količinama. Najviše iz južne Italije (Napuljsko Kraljevstvo), Albanije, Grčke, Istoka, ali i iz naših krajeva iz Bosne i Hercegovine. Vlada je stalno u svojim skladištima imala određene količine žitarica u zalihi. Ta grana dubrovačke privrede dobro je proučena. Posebno odskaču radovi i istraživanja B. Hrabaka

1 i D. Dinić

j

Knežević.

2 Njihovim znanstvenim i istraživačkim naporima pridodat ću četiri nepoznata dokumenta o nabavi žita iz ove serije Historijskog arhiva u Dubrovniku. Dok. br. 1 od 24. srpnja 1320. Pandik Ricii iz Firenze, kao prokurator Bektina Andrée iz Barule (danas Barletta) i Rencija Johannisa, članova trgovačkog društva Acciaiuoli (Acciorali) iz Firenze, izjavljuje da je namiren od službenika žita dubrovačke općine svotom 1.333 perpera i 5 1 B. Hrabak, Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u Primorje od kraja XIII do početka XVII veka. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XIV, 1963, 121—103; —r isti, Izvoz žitarica iz Osmanlijskog Carstva u XIV, XV, i XVI stoleču. Zajednica naučnih ustanova Kosova Studije knj. 20, Priština 1971, str. 681 i drugi njegovi radovi. 2

D. Dinić-Knežević, Treovina žitom u Dubrovniku u XIV veku. Godišnjak Filozof' skog fakulteta u Novom Sadu X, 1967, 79—131. 323