ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 201
REGESTI PISAMA GENERALA DOMINIKANSKOG REDA POSLANIH U HRVATSKU (1392—1600) (II. DIO) Stjepan Kras i ć Regesti koje ovdje donosimo čine drugu polovicu regesta koji su pod gornjim naslovom objavljeni u dvobroju »Arhivskog vjesnika« (XVII — XVIII, 1974-1975) i odnose se na razdoblje 1501-1600. Sadržani su u originalnim registrima pisama generala dominikanskog reda, koji se čuvaju u Generalnom arhivu spomenutog reda u Rimu. Značenje ovih regesta za povijest pojedinih zemalja već je davno zapaženo o čemu, među ostalim, najbolje svjedoči njihovo sustavno objavljivanje od znanstvenih institucija pojedinih zemalja 238 . Što se pak tiče regesta koji se odnose na Hrvatsku, valja naglasiti da su oni značajno vrelo za našu povijest. Sadržavaju mogobrojne i precizne podatke o više stotina naših ljudi, najvećim dijelom pripadnika dominikanskog reda, o njihovu životu i radu. Mnogi su se od njih u ovom razdoblju istakli na kulturnom, religioznom i političkom polju. Iz ovih se regesta, osim toga, mogu pratiti političke prilike kod nas kao što su npr. odnosi između Dubrovnika i Mletaka, prodiranje Turaka itd. te gibanja i kulturne veze Hrvatske sa susjednim zemljama, posebno s Italijom, u koju su u to vrijeme, kao kolijevku humanizma, bile uprte oči cijele kulturne Evrope. Posebno valja istaknuti da se dobar dio ovih regesta odnosi upravo na studij mnogih ljudi iz naših krajeva na raznim talijanskim učilištima i sveučilištima kao što su Padova, Rim, Firenca, Bologna, Venecija, Napulj itd. Zahvaljujući centralističkoj strukturi dominikanskog reda, prema kojoj je isključivo vrhovni poglavar reda bio nadležan za premještaj pojedinih redovnika iz jedne zemlje u drugu, danas smo u stanju stvoriti približnu sliku o tomu koliko je naših ljudi, sada poznatih po imenu i prezimenu, u ona burna vremena posjedovalo visokoškolsku naobrazbu jednaku onoj velikih kulturnih naroda kojima je sudbina bila mnogo sklonija. Zato su ovi regesti za povijest humanizma kod nas od posebnog značenja. No, upravo je činjenica koju smo naglasili bila glavni razlog što su ti regesti malo prije izbijanja drugog svjetskog rata bili zloupotrijebljeni u političke svrhe. Birajući samo one regeste u kojima se govori o studiju naših ljudi u Italiji, madžarski je povjesničar Florian Banfi — 238 O tomu v. Uvod u I dio. 201
