ARHIVSKI VJESNIK 21-22. (ZAGREB, 1978-1979.)
Strana - 115
drugom shvaćanju treba zadržati naziv »deklaracija«, jer taj kod nas uobičajeni naziv takove propise, koji imaju ustavno značenje i ujedno sadrže političku deklaraciju. 2. Neki su članovi komisije protiv toga, da se u odluci naziva »delegacija Hrvatske« i traže umjesto toga, da se stavi: »delegati Hrvatske«, jer da predstavnici Hrvatske na II. zasjedanju AVNOJ-a nisu predstavljali kolektivno delegaciju sa izričitim ovlaštenjima nego da je svaki pojedinac nastupao zasebno. Prevladalo je shvaćanje, da je pravilan izraz »delegacija«, jer su svi nastupah jedinstveno, na osnovu zaključaka u Plaškom. Trećima su oba izraza jednaka. 4. Drug Frol 1 je mišljenja, da se donesu samo prve dvije deklaracije, a sve ostale odluke, da donese naknadno samo predsjedništvo. Naročito je drug Frol protiv toga, da se donosi odluka o ustrojstvu Savezne države Hrvatske kao preuranjene i nepotrebna, jer da niti NKOJ još nije izradio svoje shvaćanje po tim pitanjima. Protivno mišljenje izražava, da su te odluke potrebne, jer one sadržavaju temelj za rad ZAVNOH-a nakon zasjedanja, koji je razvijeniji nego u drugim Saveznim državama Jugoslavije. 5. Drug Iveković 2 je protivan izrazu »hrvatska državnost« jer da je nezgodno u Hrvatskoj, gdje ima Srba isticati hrvatsku državnost. Drugi stoje na stanovištu, da u Saveznoj državi Hrvatskoj može postojati samo hrvatska državnost kao Sloveniji slovenska, u Srbiji srpska, a da Srbi u Hrvatskoj nemaju ništa protiv te hrvatske državnosti, čijim se oni nosiocima smatraju već iz prošlosti. 6. Neki drugovi smatraju da predloženi član 1. deklaracije o najvišem zakonodavnom i izvršnom tijelu Hrvatske sadrži ponavljanje i da nije dovoljno sažet, pa odvojeno predlažu da taj član 1 glasi: »ZAVNOH izražavajući suverenu volju naroda Hrvatske izjavljuje da u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji, izgrađenoj na principima ravnopravnosti naroda i istinske demokracije, na čelu sa AVNOJ-em i KNOJ-em, a pod genijalnim političkim i vojnim rukovodstvom maršala Tita, hrvatski narod zajedno sa srpskim narodom u Hrvatskoj ima sva jamstva za slobodan nacionalan život i nesmetani razvoj hrvatske državnosti, naročito pravo na vlastitu nacionalnu vladu Savezne države Hrvatske ...« 7. Neki drugovi umjesto prve tri rečenice čl. 13. Odluke o ustrojstvu Savezne države Hrvatske, predlažu širu formulaciju, koja glasi »Sudsku vlast u Hrvatskoj u ime naroda vrše narodni sudovi.« Svoj stav potkrepljuju time, da se još ne zna, kako će biti organizirani sudovi da li će biti samostalni ili ne. Drugi ističu, da ova odluka treba da potvrdi sadanje stanje i organizaciju sudstva kod nas, a ističu nadalje, da bi ovako široka formulacija omogućila stvaranje sudova van NOO-a, kao zasebnih ustanova, što bi se protivilo shvaćanjima narodno-oslobodilačkog pokreta o jedinstvu zakonodavne, sudske i izvršne vlasti. Sudovi će kod nas uvijek biti postavljani i kontrolirani od Narodno oslobodilačkih skupština odnosno naroda direktno. 8. Drug Geršković 3 odvojeno predlaže, da se u čl. 9. Odluke o ustrojstvu Savezne države Hrvatske doda još drugi stav, koji bi glasio: »Na Narodno oslobodilačkim skupštinama i Narodno oslobodilačkim odborima temelji se nova narodna demokratska vlast u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji i Saveznoj državi Hrvatskoj, jer su te organizacije 115
