ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)
Strana - 65
većinom nepropisno građeni, te se voda iz njih mora uvijek smatrati kao sumnjiva, naročito u krajevima gdje ima crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus, srdoblja, itd.)- Dobar bunar treba da bude izdignut iznad okoline najmanje pola metra, dubok najmanje 6 metara, iznutra cementovan i zatvoren. Voda iz bunara treba da se crpe šmrkom (pumpom). Takvih bunara kad nas vrlo rijetko ima. Kad takvih propisno građenih bunara nema, moramo izbjegavati sve ono što bi vodu u bunaru moglo zagaditi. Bunar treba da bude ograđen i na njemu namješten poklopac. U blizini bunara ne smije da bude đubrište ili nužnik. Isto tako ne smije da bude u blizini ni drveća koje duboko pušta žile, jer se pored žila može da sliva voda sa površine zemlje u bunar. Treba voditi računa o tome da se upotrebijena voda za pranje ne sliva u bunar. Treba voditi računa također da okolina bunara bude pokrivena ilovačom ili slojem zemlje koji ne propušta vodu. Na bunaru treba da bude zajednički sud za uzimanje vode, da se voda ne bi zagadila sudovima iz raznih domova u kojima može biti bolesnika od zaraznih bolesti ili takvih osoba koje su proležale neku zaraznu bolest i još u sebi nose klice zarazne bolesti (kliconoše). Iste mjere treba preduzeti i kod cisterni (četrnja). Kad u mjestu ima slučajeva crijevnih zaraznih bolesti, treba piti samo prokuvanu vodu (voda treba da ključa najmanje 5 minuta). 3. Čistoća stanova. Treba voditi stalnu brigu o tome da se održava što bolja čistoća stanova i dvorišta. Stanove i štale treba što češće krečiti, a podove ribati toplom lukšijom. Hrana treba da bude sklonjena da na nju ne bi padala prašina i, u toplo vrijeme, muve, koje mogu da prenesu klice raznih zaraznih bolesti. Đubrišta treba da budu udaljena od stanova, a isto tako i od izvora, potoka, čatrnja ili bunara. Svaka kuća treba da sagradi bar najjednostavniji nužnik, ograđen daskama ili granjem. Jama za nužnik treba da bude duboka i udaljena od bunara ili čatrnje najmanje 25 metara. Treba suzbijati ružnu i opasnu naviku da se nužda vrši svuda. Izmet u nužniku treba s vremena na vrijeme zatrpavati slojem zemlje, ili, još bolje, češće preli vati krečnim mlijekom (krečno mlieko se dobija kad se uzme kilogram negašenog kreća i prelije litrom vode, poslije čega se doda još 3 litre vode). Kad se nužnička jama napuni, treba je zatrpati zemljom i iskopati drugu. U gradovima treba napraviti javne nužnike. 4. Čistoća tijela. Treba sprovesti najveću propagandu u pogledu održavanja čistoće tijela. Svi ukućani treba da se okupaju bar jednom nedjeljno. Noge treba češće prati. Naročito treba nastojati da se zavede lijep i koristan običaj pranje ruku prije svakog jela. Preko prljavih ruku mogu se prenijeti klice crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus, srdobolja, itd.), stoga su te bolesti i nazvane bolestima prljavih ruku. Kad se od svih mjera jedino zaveo običaj da se ruke peru prije svakog jela, bilo bi kod nas mnogo manje slučajeva trbušnog tifusa nego što ih ima. Kad je riječ o održavanju čistoće tijela, odmah se stavlja primjedba da nema sapuna. Obično se smatra da se sapun ne može napraviti bez kamene sode, koju je u sadašnjim prilikama vrlo teško i nemoguće nabaviti. Vrlo je malo poznato da se, i bez kamene sode, može napraviti dobar sapun. Evo uputstva za pravljenje takvog sapuna. Prelije se 10 kgr. pepela i 5 kilograma negašenog kreća sa 40 litara ključale vode, izmiješa se i ostavi da stoji tri dana. Tečnost se ocijedi i ostavi. Na stari pepeo i kreč naspe se još 10 litara ključale vode i sutradan se tečnost opet ocijedi. Zatim se uzme 10 kgr. masnoće (loja, masti, masnih otpadaka) i kuva se prvih 40 litara ocijeđene tečPJ Arhivski vjesnik 65
