ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)
Strana - 61
Na kraju je vrijedno spomenuti da u kritičnim trenucima, u pomanjkanju osoblja i materijala, mnogo nam je pomogao Sanitetski odsjek Glavnog Štaba Hrvatske, s kojim podražavamo stalnu vezu i drugarsku suradnju u svim pitanjima, koja se tiču čuvanja zdravlja naše vojske i pozadine. 1 Izvještaj o radu Odjela za razdoblje ožujak-srpanj 1943. g. objavljen u »ZAVNOH-Zbornik dokumenata 1943. g.« IHRPH Zgb. 1964 dok. br. 131 str 373—377. 1 Vidi dok. br. 18 bilješka br. 1 AH Zgb. ZAVNOH, br. 1304/43 Kopija bez parafa, pisana pisaćim strojem, latinicom. 1942, prosinac, Bihać Okružnica Zdrastvenog odsjeka Izvršnog odbora AVNOJ —a Pri izvršnom odboru Antifaštističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ustanovljen je, pored ostalih odsjeka, i Zdravstveni odsjek. Dužnost je ovog otsjeka da vodi brigu o čuvanju i podizanju zdravstvenog stanja najširih narodnih slojeva. Poznato je da je, i prije sadašnjih događaja, zdravstveno stanje širokih narodnih slojeva u našoj zemlji, naročito na selima, bilo rdavo, a u mnogim krajevima i vrlo rđavo. Uređenje velike većine naselja nije odgovaralo ni najosnovnijim zahtjevima higijene. Narod je živio u tjeskobnim, mračnim, vlažnim i neuređenim stanovima, slabo se hranio, nosio rđa vu odjeću i obuću, vršio, pored nedovoljno odmora teške i naporne radove. Higijenska svijest bila je na niskom stepenu. Pod takvim uslovima života, mnogi krajevi naše zemlje bili su i morali su biti ognjišta raznih zaraznih bolesti (pjegavac, trbušni tifus.), koje su se ponekad pretvarale u epidemije i desetkovale naše stanovništvo. Pod takvim uslovima broj obolijevanja i smrtnosti od tuberkuloze morao je biti velik, smrtnost djece morala je biti visoka. Režimi koji su preko dvadeset godina upravljali našom zemljom nijesu se mnogo trudili da poprave zdravstveno stanje u našoj zemlji. Njihova glavna briga nije bila ni ekonomsko, ni prosvjetno, ni zdravastveno podizanje naroda. I one malobrojne mjere koje su u zdravstvenom pogledu preduzimane bile su sprovođene pod pritiskom javnog mnijenja, pod pritiskom pokreta u širokim, naročito radničkim, slojevima. Sve su te mjere bile nedovoljne, površne, sprovođene bez ikakvog plana i neorganizirano. Pored toga, cio taj rad vršen je većinom na birokratski način, preko činovničkog aparata, putem naredbi i propisa. Široki narodni slojevi nijesu od takvog rada osjetili i nijesu mogli osjetiti neke naročite koristi. Medicina je dalje napredovala, ali narod je bio prisiljen da se za pomoć obraća tzv. narodnoj medicini (babski lijekovi, vradžbine i td.) U takvim zdravstvenim prilikama zatekao je našu zemlju ovaj strašni rat. Zbog težeg i napornijeg života za vrijeme rata, nestašice hrane, odijela i obuće, zbog miješanja raznog stanovništva, veće nečistoće, nemanja potrebnih sredstava za sprečavanje i liječenje bolesti, svaki rat donosi u zemljama koje su njime zahvaćene veliko pogoršanje zdravstvenih prilika. To je naročito donio ovaj tat u kojem fašistički okupatori, potpomognuti domaćim izrodima, četnicima i ustašama, sprovode najbezobzirniju pljačku i ostavljaju za sobom bezprimjernu pustoš (paljevina domova, pljačka hrane, odjeće, obuće u ostalih životnih potreba). Zbog takvog stanja, stalno nam prijeti opasnost od ma61
