ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 353

D. Trifunović, Primena računskih mašina u istoriji nauka i istoriografiji uopšte (291—303), naslovom neadekvatno pokriva sadržaj članka, jer u njemu ne govori o primjeni računskih strojeva u historiografiji uopće, već iznosi nekoliko primjera vrlo ograničenog dometa. Da bi se stroj primijenio, potrebno je povijesne podatke »prevesti« na njegov »jezik« a u tom kontekstu i autor ističe da »matematički opis (koji se jedino može promijeniti na danas poznatim generacijama strojeva; M.Š.) ne može da bude sveobuhvatan i idealno tačan, jer matematički model [...] ne opisuje stvarni sistem već njegov uprošćeni model«. Primjeri koje donosi mogući su samo kod obrade tabela, što u metrologiji može biti veoma korisno. U. Tucci, La metrologia storice — qualche premessa metrologica (305—321), razmatra utjecaj preračunavanja predmetarskih sustava mjera u metrički sistem na povijesnu metrologiju, utvrdivši da se okupiranost tim problemom danas polako prevladava, a da se metrologija vraća svojim pravim povijesnim zadacima. Upozorava da je i taj naoko najjednostavniji zadatak povijesne metrologije veoma složen i pun opasnosti zbog istoimenih naziva mjera, teškoća u određivanju metričkih veličina zakonom propisanih njima stvarno primjenjivanih mjera, te mogućnosti točnog mjerenja etalona. Kod proučavanja sustava mjera u regiji, ističe autor javljaju se nekoherentni elementi u sustavu čije je porijeklo u težnji organa uprave za unificiranjem, što uzrokuje uvođenje mjera koje nemaju »veze« s regionalnim sustavom mjera. L. E. M a i s t r o v, Vervlenie u XVII i XVIII vekah (323—329), na temelju građe koja je u znanosti poznata, publicirana u početku stoljeća, analizira matematičke postupke koje koriste sastavljači »vervenih knjiga« u svom radu na izmjeri zemljišta pomoću vrpci. Iz podataka koji su uneseni u knjige dobiva se veoma dobar uvid u način upotrebe sistema mjernih jedinica na sjeveru Rusije. Mladen Švab 23 Arhivski vjesnik 353