ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 323

pravo na olakšice ako one nisu predviđene u statutima. Jer bribirska vlastela, na primjer, uživaju u to vrijeme oprost od »trgovine«, tržne pristojbe prije svega zato što im to pravo priznaju krčki knezovi.

110 Međutim, gospodarska, a po tom i društvena struktura hvarske općine o kojoj ovdje najviše govorimo drugačija je od onih na kopnu. Nekako smo se navikli gledati na istočnoj jadranskoj obali izjednačenu strukturu stanovništva prema kojoj najveći dio stanovnika stanuje u metropoli, dakle u središtu komune, dok znatno manji dio stanuje raštrkan po distriktu, kotaru u selima ili još manjim naseljima. U kopnenim se komunama, na primjer Zadru, Trogiru ili bpiitu pojam pučanina veže uz gradske zidine i u većini slučajeva pučani su stanovnici grada, ali ne i oni izvan zidina. Kod otočkih komuna takva terminologija nije dovoljno jasna jer se postavlja pitanje kako cemo nazivati stanovnike izvan metropole, koji u nekim komunama, kao na primjer na Hvaru, čine većinu stanovništva. Hoćemo li ih također nazivati pučanima? Ili ćemo radije potražiti neki drugi izraz koji nas neće odvesti na krivi put. Nazovemo li, naime, sve stanovnike izvan grada Hvara seljacima mogao bi netko pomisliti da su oni doista po svom pravnom i gospodarskom položaju seljaci! A to oni nisu! Naprotiv, districtualis se po svom interesu, shvaćanjima i stremljenjima toliko približio »negradskom« plemiću da oni čine, kako ćemo vidjeti, u početku XVI st. zajednički tabor. Zato bismo, čini se, mogli čitavo »izvanhvarsko« stanovništvo obuhvatiti terminom otočani jer je taj naziv i, pojam najširi i ne isključuje ni jednog stanovnika. S druge strane, ako kažemo da je Ivanić vodio otočane u borbu za politička prava, onda nam je odmah jasno da se on stavio na čelo svih stanovnika izvan grada Hvara (kasnije je dakako pridobio i hvarske pučane). Izaberemo li predloženu terminologiju otpadaju suvišna pitanja, kao na primjer, jesu li Vrbovljani ili Jelšani pučani, težaci ili seljaci. Opisana društvena i staleška struktura hvarskog stanovništva morala je prije ili kasnije dovesti do sukoba i borbe za politička prava. Borba će se razviti do vrhunca tada kad želju za stjecanjem izgubljenih političkih prava podupre jaka materijala podloga. 2. Hvarsko-viška komuna do početka XVI stoljeća U povijesti hvarsko-bračko-viške općine ima nekoliko prijelomnih datuma među kojima ima najsudbonosnije posljedice onaj iz 1278 g. kad je općina odlučila podložiti se vlasti Mlečana. Premda taj korak, s obzirom na prilike osamdesetih godina XIII st. nije bio neočekivan, teško da su i sami Hvarani znali da će imati za njih trajne posljedice. Naime, otad gube otoci postepeno vezu s kopnom s kojim su dotog vremena činili cjelinu i stoga se sve više od stoljetnih, samostalnih stražara na Jadranu pretvaraju u jednu od mletačkih jadranskih općina. Početak malaksanja neretvanske kneževine koja se kao politički subjekt pojavljuje već u prvim izvorima u početku IX st. jest smrt cara Manojla Komnena 1180 g. i s njom uzrokovano razbijanje političkog okvira koji je on za kratko stvorio. Bela III Arpadović uzima kao svoju »baštinu« od Bizanta i ono što do tada ugarskom kralju nije pripadalo. Tako prvi put i dijelovi neretvanske kneževine, koja je, dakako, još uvi323