ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 302

UDK 930.25 : 323.2 (323.31) (497.13) MATIJA IVANIĆ — VOJVODA JANKO I STOLJETNA BORBA HVARSKIH PUČANA I PLEMIČA ZA POLITIČKA PRAVA Nada Klaić I/l. Problem — Literatura. Ocjena ili uopće obrada društvenih pokreta u prošlosti, posebno u srednjem vijeku ubraja se bez sumnje u vrlo teške zadatke historičara. Ne mislimo da je takav rad težak samo zbog toga što od istraživača prošlosti zahtjeva primjenu besprijekorne znan­stvene metode. Jer i tada kad se tehnička, rutinska strana posla dovrši, dolazi možda najteže: ocjena i neminovno »etiketiranje« obrađivanog problema. Većina historičara — svih profila! — naginje brzim »katalo­gizacijama« historijske materije u uvjerenju, dakako pogrešnom, da je sve ono što se u srednjem vijeku zbivalo feudalno, u onom najprostijem i najjednostavnijem pojmu te riječi. Takva netočna klasifikacija rezultat je najčešće oskudnog poznavanja srednjovjekovnog društva i gospo­darstva —• a da ne govorimo o izvornom materijalu! — u pojedinih au­tora koje, na žalost, ništa ne smetaju njihovi uski horizonti. Kako su uvjereni da sve znaju, nemoguće im je protumačiti u čemu griješe. Zato se danas više nego ikad hrvatskoj, štoviše, jugoslavenskoj historiogra­fiji nameće potreba za komparativnim studijama srednjovjekovnog dru­štva, gospodarstva i političke vlasti. Tek tada kad izađemo iz općih i vrlo uskih okvira dosadašnjih radova o društvenim previranjima, bit ćemo u stanju pružiti stvarnu sliku zbivanja u prošlosti. Upravo s namjerom da prekinem loš običaj prepisivanja u prikazi­vanju Ivanićeve bune u hrvatskoj historiografiji, posvetit ću u ovom radu, u njegovu prvom dijelu, posebnu pažnju društvenom i gospodar­skom razvitku dalmatinske komune u srednjem vijeku. Smatram, naime, da se na Ivanićevu pobunu smije i može gledati samo u svijetlu društve­nih pokreta na istočnoj jadranskoj obali u cijelosti. Premda je u najnovije vrijeme bilo žestokih okršaja zbog različitih tumačenja Ivanićeve pobune, ipak se bez pretjerivanja može ustvrditi da cjelokupna literatura o toj buni još nema pečat ozbiljnog znanstvenog rada, Razlog tome nije samo činjenica da se već desetljećima provlače historiografijom ista mišljenja. Literaturi o Ivaniću nedostaje prije svega ispravan teoretski pristup. Tumačenju se zbivanja u početku XVI st. pri­lazi s lažnom patetikom jer prevladava pogrešno uvjerenje, pogotovo kod nestručnjaka, kako se od historičara zahtjeva da se bez razmišljanja 302

Next

/
Oldalképek
Tartalom