ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 270

nički bi im bili: knjigovodstvo, svi laboratoriji, prostori za dokumentaciono-informativnu djelatnost (3.1.,3.2.), prostori za kulturno-prosvjetnu djelatnost (4.1.,4.3.), kao i telefonska centrala i vratari, te svi »ostali neophodni prostori« iskazani naprijed u rubrici t. 6. " Izgradnja ovih skloništa normirana je slijedećim propisima: — Zakon o narodnoj obrani. Službeni list SFRJ br. 22/4 V 1974. — Odluka o skloništima na području grada Zagreba. Službeni glasnik, grada Zagreba br. 22/16. XII 1975. — Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju skloništa. Službeni list SFRJ br. 11/19. III 1976. — Zakon o općenarodnoj obrani. Narodne novine SRH br. 15/19. IV 1976. " Pri građevinskom rješenju za ovaj stan treba obratiti posebnu pažnju, da taj stan ne bude stalni potencijalni izvor požara, a niti prolaz u unutrašnjost arhivske zgrade za nepozvane. 41 struktura tih 130 radnika po funkcionalnim grupama bila bi okvirno slijedeća: 80 za stručne arhivističke poslove; 14 za laboratorije; 6 za dokumentacioni centar; 22 za upravu i administraciju, te 9 za ostale tehničke i pomoćne poslove. Sa 80 radnika za stručne arhivističke poslove to bi u prosjeku, za sve institucije smještene u novoj zgradi, značilo oko 400 d. m. p. arhivske građe na jednog stručnog radnika arhivističke struke. U god. 1976. u samom Arhivu Hrvatske to je opterećenje iznosilo 835 d. m. p. po jednom stručnom radniku arhivističke struke. Statistika objavljena u mjesecu travnju 1976. god. dala je slijedeći pregled opterećenja arhivskom građom (d. m. p.) po jednom »arhivskom radniku« na području SFRJ: ukupno broj arhivskih d. m. p. po radnika jednom radniku SFR Jugoslavija 830 240,7 Arhiv Jugoslavije 59 183,2 Bosna i Hercegovina 63 306,6 Crna Gora 19 191,6 Hrvatska 122 503,5 Makedonija 122 59,0 Slovenija 52 605,3 Srbija 403 165,0 područje izvan pokrajina 220 170,3 Kosovo 54 21,5 Vojvodina 129 242,4 Za citiranu statistiku vidi: M. Konstantinov, Arhivi, jugoslovenski pregled, april 1976. Beograd. Separat, str. 174. « Izvršene su konzultacije i s Dr. B.Zittelom, generalnim direktorom državnih arhiva Bavarske, istaknutim stručnjakom za arhivske zgrade, a konzultirani su i stručnjaci u Italiji. Sličnim će se konzultacijama nastaviti. " Iako je to načelo nedvojbeno, i ono bi se moralo neizostavno i samo po sebi podrazumijevati, pa neupućenom izgleda čudno što se takvo načelo ovdje uopće spominje, a pogotovo što ga se još i naročito naglašava, ipak, to je trebalo učiniti tj. i spomenuti i naročito naglasiti. To prije svega iz razloga što se u našoj javnosti pojavila i jedna teza koja apsolutno negira provjerena iskustva, koja hoće da eksperimentira — hazarđira i s ovakvim objektima kao što je nova zgrada Arhiva Hrvatske, te pod maskom »svjetionika budućnosti« nudi nebulozne diletantsko-svaštarske improvizacije, nabacuje se blatom na rezultate 60 godina rada hrvatskih bibliotekara i arhivista u Zagrebu, zavodi u bludnju neupućene krivom upotrebom i gomilanjem magičnih formula kao što su: »UNISIST«; »NATIS«; »radikalna preorijentacija u duhu i strukturi«; »MEZO« — »Mnogonamjenska eksperimentalna zgrada i organizacija«; »industrijsko razdoblje već ulazi u informatičko«, i t. si. (v. npr. zagrebačke novine »Vjesnik« od 21. XII 1976. i 18 I 1977). Nakon 14 (četrnaest) godina raspravljanja i dogovaranja o koncepciji kapitalnih objekata kulture u Zagrebu, nosioci spomenute teze žele vratiti diskusiju 0 koncepcijama na sam početak, a faktički i praktički smjeraju tome, da liše Zagreb 1 SR Hrvatsku toliko urgentno potrebnih objekata kao što su nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke i Arhiva Hrvatske. (Ovaj je rad bibliografski ažuriran početkom 1977. godine) 270