ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 258

1. Stručna i naučna obrada građe . netto 1. 104 m

2 brutto 1. 877 m

2 2. netto 490 m

2 brutto 833 m

2 3. Dokumentaciono-informativna 966 m

2 brutto 1.632 m

2 4. Kulturno-prosvjetna djelatnost netto 610 m

2 brutto 1. 037 m

2 5. Uprava i administracija .... netto 280 m

2 brutto 476 m

2 6. Ostali neophodni prostori .... netto 950 m

2 brutto 1. 615 m

2 Svega: netto 4. 400 m

2 brutto 7. 480 m

2 IV Neke zaključne napomene: 1. Za čitav objekt netto građevna površina iznosi 10.230 m

2

. Odnos sveukupne brutto građevne površine prema sveukupnoj netto građevnoj površini iznosi: 16.230 m

2 : 10.230 m

2 = 1,58. 2. Prostorne dimenzije date su pretežno ipak orijentaciono. Projektant bi se morao potruditi da pronađe u sveukupnosti što racionalnija rješenja. U svakom slučaju, bilo koja ušteda na sveukupnom prostoru treba da ide na korist povećanja spremišnih kapaciteta. 3. Sadašnje stanje (koncem god. 1976) zaposlenih radnika jest ukupno 83, od čega: 49 Arhiv Hrvatske, 18 Historijski arhiv u Zagrebu, 13 arhivsko odjeljenje Instituta za historiju radničkog pokreta, 3 Arhiv JAZU. Za novu zgradu programirano je, da se uskoro nakon njenog useljenja spomenuti broj radnika poveća na ukupno 130.

41 4. Pri izradi i ažuriranju gornjeg građevnog programa korištena su svjetska iskustva za nove arhivske zgrade, posebno i one izgrađene u svijetu tijekom posljednjih petnaestak godina.

42 Primjenjeni normativi i standardi odgovaraju i najnovijim evropskim — svjetskim standardima. Oni će se i dalje stalno, ažurno, sistematski i što detaljnije pratiti, kako bi mogli biti maksimalno korišteni i u konačnom glavnom izvedbenom projektu nove zgrade Arhiva Hrvatske. Korištenje i najnovijih ideja i zamisli, ali samo u vidu provjerenih iskustava —• bilo je i ostaje osnovno načelo d pravilo po kojemu Arhiv Hrvatske pristupa obradi koncepcije nove arhivske zgrade u Zagrebu. Samo na provjerenim iskustvima može se zasnivati društveno odgovoran program izgradnje nove zgrade Arhiva Hrvatske u Zagrebu, i to kako u građevnom pogledu tako i po programu opreme tog kapitalnog objekta kulture od nacionalnog značenja u SR Hrvatskoj.

43 5. Za izradu ovih »osnova programa« korištena je sva raspoloživa poslijeratna stručna literatura o problematici novih arhivskih zgrada, a posebno baš i slijedeća djela i rasprave: S. Carbone: La moderna edilizia degli archivi. Rassegna degli archivi di stato, a. XV, No. 3. Roma 1955, str. 251—279. 258