ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 88
U sačuvanim dokumentima spominje se pogubljivanje samo petorice seljaka osuđenih na smrt. Prema tužbi zastupnika kneza Nikole Zrinskog Stjepana Domjanića od 27. IV 1610. javno su na Kaptolu pogubljeni seljaci Petar Pahorić, Juraj Merdetić (Merdelić), Jemrih Pavleković, Luka Stublić i Mati ja Fogar. Pogubljenju su morali prisustvovati svi stanovnici kaptolskog Zagreba. Pred okupljenim narodom zarobljeni Turčin je »bijedno i bez ikakve kršćanske milosti« dovedenim seljacima poodsjecao glave. Vjerojatno su kasnije pogubljeni Petar Habčić i Tomo Givanić. Zastupnik kneza Nikole Zrinskog nazvao je ta pogubljenja »nedostojnim ubojstvom bijednih nedužnih kmetova« i »potpuno bijedno i u ovoj Kraljevini nečuveno pogubljenje (executio peracta) kmetova licencijata«. 49 Kao što je već rečeno, prva buna štibrenaca 1608—1610. nije prerasla u oružanu akciju seljaka protiv feudalne gospode. Započela je kao pasivan otpor protiv feudalnih tereta i organizirani pokret za seobu s kaptolskih posjeda. U borbi za svoje pravice seljaci su nastojali da se drže legalnih okvira. Zbog svega se toga seljačka gibanja u kraljevečkoj i dumovečkoj sučiji 1608—1610. samo uvjetno mogu nazvati seljačkom bunom. Ali i u tom obliku nemiri su zadavali ozbiljnu brigu vlasteli. Seljački otpor feudalnim teretima bio je tako žilav, a odluka da se odsele s kaptolskih posjeda tako čvrsta da ih se nije moglo prisiliti na pokornost legalnim sredstvima. Kaptol je upotrijebio nasilje. Nepokorne seljake je počeo zatvarati, plijeniti i pogubljivati. Ali i to nije pomoglo da se u kraljevečkoj i dumovečkoj sučiji obnovi pobiranje feudalnih daća. Seljaci su se pred tim nasiljima razbježali. Mnogi su našli skloništa na posjedima grofa Nikole Zrinskog. Nemiri su se, po svemu sudeći, nakon toga postepeno stišali sami po sebi. Kaptol je nad seljacima koji su ostali u tim suči jama postepeno obnovio svoju feudalnu vlast. Važnu ulogu u otporu kraljevečkih i dumovečkih seljaka imala je podrška koju su dobivali od grofa Nikole Zrinskog. Njegovi su službenici stalno pokazivali interes da se ti seljaci presele na posjede oko Božj ako vine. Vjerojatno su buntovne seljake, kako je tvrdio Kaptol, savjetovali i podstrekivali na neke akcije. U težnji da te seljake privuče na svoje posjede, Nikola Zrinski je na sudu istupao kao njihov zaštitnik. Pravni temelj tih istupa bila je prijava seljaka da se žele preseliti na njegove posjede. Kao zainteresirana stranka on je pokretao parnice o uvjetima njihove seobe, podnio tužbu zbog pogubljivanja seljaka koji su se prijavili za seobu i uložio protest protiv saborske odluke o proskribiranju odbjeglih kmetova. 47 * * * Dokumenti u prvoj buni štibrenaca čuvaju se u Arhivu Zagrebačkog kaptola u seriji Acta Capituli Antiqua. Okupljeni su u jedan konvolut 46 Dok. br. 40. 47 Dok. br. 44. 88
