ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 68
vrednije isprave i akte i njih objaviti. Tako bi se postupno objavljivali dokumenti koji se odnose na prošlost dubrovačkog kraja, trgovačkih i pomorskih veza i prilika u samom gradu. Budući da je ova skupina dokumenata manje poznata i proučavana nego glavne serije Historijskog arhiva u Dubrovniku, potrebno je objaviti važnije njene dokumente. To započinje ovim ispisivanjem. U ovom prilogu ispisan je prvi dio izvora o Lastovu u XIV st. Dva su razloga da se počinje upravo s Lasto vom. U posljednje vrijeme povijest Lastova sve više privlači pažnju povjesničara, geografa, lingvista itd. 1 Poželjno je stoga obogatiti ta istraživanja novom građom. G. Čremošnik objavio je notarske listine s Lastova iz XIV st., od god. 1311. do 1360. 2 Preostale su, međutim, još neke starije i mlađe listine koje mu nisu bile poznate. Nameće se zadaća da se ta građa zaokruži radi cjelovitosti novim dokumentima. Isprave i akte koji se ovdje ispisuju i tiskaju pisali su dubrovački i lastovski notari. Nastali su, dakle, u Dubrovniku i Lastovu. Dok. br. 1. — 1. travnja 1301. Radovan Bošković iz Lastova prodaje u Dubrovniku Dobroju Draganiću i njegovim potomcima neku zemlju na Lastovu, na kojoj je bila kućica i vrt. Nije zabilježena cijena ni površina zemlje. Dok. br. 2. — Očitovanje dubrovačkog kneza da je Dragomil Dobrojević s Lastova izvršio njegovo naređenje da dovede u Dubrovnik Dragavu, kćer Boškovu s Lastova. Zapis je sačuvan na komadu papira istrgnutog po svoj prilici iz notarske knjige »De maleficiis et dampnis«. Po značajkama pisma može se datirati između godina 1303 i 1306. Od tog Dragomila Dobrojevića sačuvala se oporuka iz god. 1329. 3 Dok. br. 3. — Već poznati Dobroje Draganić kupio je 30. lipnja 1307. vinograd na Pržini na Lastovu, koji je pripadao zlataru Vitu s Lastova, inače nastanjenom u Dubrovniku. 4 Na taj je način Dobroje upotpunio svoje kupovine zemlje na Lastovu. 5 Dok. br. 4. — Lastovac Rekoje Draživojević osuđen je od lastovskog kneza 21. veljače 1311. da obrađuje zemlju nekog Dobrohne s Lastova. Presudu je potvrdio i dubrovački knez 22. rujna 1311. Bilo bi zanimljivo znati zbog čega Rekoje mora obrađivati tuđu zemlju? Da li zbog odrade duga ili na temelju proizvodnog ugovora? U kakvim proizvodnim odnosima radi: kao nadničar, zakupnik ili nešto drugo? Dok. br. 5. — Ovo je prva isprava iz ovih Miscellanea pisana na Lastovu 26. prosinca 1313. Radi se o kupoprodaji 2 gonjaja zemlje. Ispravu je napisao redovnik, svećenik Vito, sin Šimuna de Nurca (f rater Vitus Symeonis de Nurco, presbiter lagustensis et notarius comunitatis). On nije istovjetan s notarom »frater Vitus Symeonis de Pasce de Ra1 J. Lučić, Iz srednjovjekovne prošlosti otoka Lastova, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 6, 1974, 5—51. — J. Riđanović, Prirodno-geografske značajke otoka Lastova, Geografski glasnik, 33—34, 1971—1972, 159—175. — P. Simunović, Onomastičko istraživanje otoka Lastova, Filologija, 6, 1970, 247—264, i drugi. 2 G. Čremošnik, Notarske listine sa Lastova, Spomenik, SANU, XCI (70), 1939, 15—47. 3 Čremošnik, n. dj. 25. « Lučić, n. dj. 46. 5 Usp. ostale dokumente o kupovinama kod Čremošnik, n. dj. 18—28. 68
