ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 65
Prema podacima iz početka XVII stoljeća šibenski knezovi su nezadovoljni radom bratovština. 6 Štoviše, listajući relacije mletačkih knezova i kapetana u ostalim dalmatinskim gradovima, lako će se zapaziti da se gotovo samo u relacijama šibenskih knezova navode sumnje, kritike i nepovjerenje u rad bratovština. Da li se takve optužbe odnose i na rad šibenskih bratovština u XV i XVI stoljeću, nije poznato, ali se samo može pretpostaviti da se to odnosi i na XVI stoljeće, jer nekoliko knezova navodi da su u bratovštinama ponajviše seljaci (»per lo più rurale«), a Šibenik je baš od početka tog stoljeća u svoje zidine primio dio seljaštva. 7 U mnogim svojim kapitulima matrikula predstavlja vrlo zanimljivu građu, kojom se do u tančina može rekonstruirati život i djelovanje starih bratovština u Šibeniku. Matrikula sv. Marije svakako ima višestruku vrijednost: povijesnu, pravnu, vjersku, društvenu, folklornu i si. U bratovštini vlada velika strogost, ali uvijek se zna tko kažnjava, zašto i kolika je kazna. Očito je demokratičnost u izboru bratima. Olako se bratima ne izbacuje iz bratovštine. Kapitul XLIIII predviđa izgon bratima ako tuče oca, majku i drugove iz bratovštine sv. Ivana ili svoje oficijale, ako psuje Boga i sv. Mariju, ali svaki takvi izgon popraćen je i određenim uvjetima za povratak u bratovštinu, a samo jednom dovoljno je javno mnijenje (»uoxe e fama publica«) da se nekoga izbaci iz bratovštine i nikad više ne primi (v. kap. LII). Bratim te najuglednije i brojčano najjače bratovštine bio je i Jurai Dalmatinac, koji je u Šibeniku proveo 30-ak godina radeći kao graditelj i kipar. To je Šibenik u kojem, doduše, postoji »quel antico odio, et discordia naturale« između plemića i pučana, 8 u kojem još nema posebno formiranog građanstva 9 i u kojem još nema seljaštva, ali baš u takvim uvjetima i u to vrijeme XV stoljeća Šibenik doživljava svoj ekonomski i kulturni procvat. Neminovno je da je u toj sredini, nakon majstorske naobrazbe u Veneciji, Juraj Dalmatinac primio određene impulse, da je u toj sredini stekao brojne suradnike i učenike i kao umjetnik ojačao svoj radni polet. Šibenik je stjecajem okolnosti predstavljao tada pogodnu klimu za stvaraoca, a to nije bila samo ekonomska baza, niti samo kultiviran smisao malobrojnog plemstva i visokog svećenstva, nego opća klima radinosti, životnosti i smislenosti šibenskih pučana, okretnih trgovaca i marljivih meštara u toku XV stoljeća. Bratovština sv. Marije, a time i njezina matrikula, danas još više dobivaju na svojoj vrijednosti baš stoga što je njezin bratim bio Juraj Dalmatinac. U matrikuli sv. Marije očuvan je duh i život srednjovjekovnih laičkih korporcija i sve ono što je ispunjavalo djelovanje bratovštine, kao i sve ono što je dnevno bilo prisutno u javnom životu primorskog grada kao što je Šibenik u toku XV stoljeća. Bez pogrebnih povorki u tuni6 Grga Novak, Mletačka uputstva i izvještaji, svezak VI, od 1588. do 1620. godine, JAZU, Zagreb 1970, str. 133, 143, 182, 298, 299. 7* lb. svezak V od 1591. do 1600. godine, Zagreb 1966, str. 30. 8 lb. svezak IV od 1572. do 1590, Zagreb 1964, str. 394, 400. 9 lb. svezak VI, str. 81, nota 2. 5 Arhivski vjesnik 65
