ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 434
2) O dokumentaciji i građi za povijest sporta Iz citiranog obrazloženja pojma sporta i programa rada proizlazi da rad na izvorima za povijest sporta ima temeljno značenje. Interes za sportskopovijesne izvore može se pobliže vidjeti u uvodniku »Dokumentacija i građa za povijest sporta u Hrvatskoj« u četrnaestom broju, 1973: »Za pronalaženje, evidentiranje i sakupljanje u obzir dolazi sva muzejska i arhivska građa pojedinaca, društava, klubova, saveza, škola i ustanova: knjige zapisnika i dopisivanja, godišnji izvještaji, zapisnici godišnjih skupština, sjednica i natjecanja; izvještaji sudaca, izvještaji o tečajevima, seminarima i nastavnom radu; novinski izresci, fotografije, negativi, filmovi, sportske novine, knjige i časopisi, sportski trofeji, zastavice, pokali, diplome, značke, plakati, leci; značajni sportski rekviziti, oprema, odijela i pribor, nacrti i makete sportskih objekata, spomen-knjige i albumi, almanasi, dnevnici, bilježnice i uopće sve čime se na bilo koji način može dokumentirati sportska i sve druge djelatnosti u razvoju i propagandi sporta i fizičke kulture«. Treba naglasiti i problem ostavština vrijednih za povijest sporta: »Mnogi bivši istaknuti sportaši, sportašice i sportski radnici (...) umiru. Većina tih drugova bili su pokretači mnogih (...) sportova. Bili su osnivači klubova, društava, saveza, podsaveza, aktivni činioci mnogih sportskih uspjeha, organizatori značajnih priredbi. O svemu tome oni su godinama skupljali dokumentaciju, savjesno i s mnogo ljubavi je čuvali kao dio svrhe svoga života, kao dio svoje uspješne prošlosti. Njihovim odlaskom ova se dokumentacija najčešće gubi, nestaje, uništava. Zbog toga je potrebno da se brzo i efikasno poduzmu mjere za spašavanje tih ponekad vrlo vrijednih i jedinstvenih dokumenata (...)«. Komisija za povijest sporta predložila je i neke praktične, organizacione mjere: »1. da se što u kraćem roku u svim Savezima za fizičku kulturu općina i gradova, u savezima, podsavezima, u većim društvima i klubovima osnuju komisije (odbori, sekcije, grupe) za povijest sporta; 2. da se evidentiraju svi bivši i sadašnji istaknutiji sportaši, sportašice i sportski radnici na pojedinim područjima; 3. da se evidentiraju osobe, organizacije i ustanove koje raspolažu s ma kakvim dokumentacionim materijalima s tog područja; 4. da se u svim mjestima gdje postoje lokalni muzeji i arhivi osnuju i sportske zbirke gdje bi se pod posebnim stručnim rukovodstvom prikupljala dokumentacija o sportu za pojedina područja; 5. časopis Povijest sporta objavljivat će sve vrijedne priloge s područja povijesti sporta, bez obzira na mjesto, granu i vremensko razdoblje.« 3) Neke praktične mogućnosti za suradnju arhivskih radnika i organizacija Citirani podsjetnik o izvorima i prijedlozi pokazuju da je suradnja arhivista i arhiva veoma potrebna i korisna. Iznosimo određene prijedloge za takvu suradnju. a) Predlažemo da se u toku redovitog rada na arhivskoj građi posebno evidentiraju izvori za povijest sporta i da se o tome obavještava uredništvo »Povijesti sporta«; nakon toga bi se organiziralo kopiranje građe za Komisiju za povijest sporta, odnosno za redakcijski odbor časopisa (komisija i odbor tijesno surađuju). b) Za sportskopovijesnu građu koja je sređena (evidentirana, formirani fondovi, izrađena pomagala itd.) predlažemo da se izrađuju arhivistička saopćenja sa potrebnim podacima o obilježjima i sadržaju građe. Takva bi saopćenja časopis objavljivao (»Povijest sporta« ima podnaslov »Građa i prilozi«, od sedamnaestog broja uvedeno je više rubrika, među njima i »Građa«; unutar građe predviđene su i podrubrike »Dokumenti«, »Sjećanja«, 434
