ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 279
mu u isto doba stavio u izgled da bi sastanak mogao biti sutra na 6. t.m. On mi je odgovorio da ne može nikako doći i tako sastanka neće biti. Ja sam smatrao potrebitim da mu priobćim sadržaj Vašega lista od 2. t.m. te sam mu jutros pisao i pisao sam mu također da se stavi u doticaj sa delegatima iz Hrvatske. Glede Smodlake ja mu nemogu direktno ni indirektno ništa da rečem. On me je grubo napao u Slobodi 2 bez ikakva razloga i prikazao me u ružnom svijetlu. Ja nisam namjestniku priredio nikakve balameleke nego mu je obćina iskazala skroz službenu udvornost. Smodlaka tjera demagogiju i ništa drugo. Našoj politici on nemože ništa prigovoriti, pa stoga napada na osobe da opravda svoj raison d'etre. Zadirkiva ne prestance u t.z. »Bečane«, izvrgava ih ruglu i prikazuje ih svietu kao da su najgori prodanci. Sad je stao udarat na me, izrazujuć mi tobož »simpatije« i tako malo po malo doći će do toga da će moći objaviti da su svi ljudi »Hrvatske stranke« izmećari, prodanci itd. To je demokracija u Splitu, a takvi su Vam pučki vođe u Dubrovniku i svi ovi koji politiku shvaćaju sa stranačkog stanovišta. 1 Odnosi se na Jurja Biankinija. 2 Sloboda — politički list, koji je 1905. pokrenuo Josip Smodlaka u Splitu. List je bio organ Hrvatske demokratske stranke, odnosno Hrvatske pučke napredne stranke. Izlazio je do kraja srpnja 1914. 15. Split, 15. VII 1906. Trumbić javlja da je bio mjesec dana u Italiji i Švajcarskoj i da je na povratku razgovarao sa Supilom u Rijeci koji se bio upravo vratio iz Pešte. Iznosi i nekoliko zapažanja o političkom životu u banskoj Hrvatskoj i u Dalmaciji. Bio sam u Italiji i Švajcarskoj sa ženom mjesec dana. To vrieme sam htio počivati pa nisam od kuće primio nikakvih viesti, ni pošte, ni novina. Kroz cielo vrieme osim ono malo rieči što bi kad i kad bilo u talijanskim listovima. Kad sam došao kući našao sam dva Vaša lista. Ne zamjerite s toga ako Vam se dosad nisam odazvao. Vidio sam u Narodnom Listu nepolitički članak Curčića. Lako je njemu lamentirati, ali je teško našima u Zagrebu i u Pešti raditi. Na povratku bio sam na Rieci gdje sam govorio sa Supilom koji se ovaj čas bio vratio iz Pešte. On me je bio informirao o svim zakulisnim intrigama Khuenovaca — frankovaca, koji složno nastoje da osujete svaki uspjeh naše koalicije a da se povrati stari sistem, koji će gnjaviti narod, a Frank će deklamirati u ime načela o Hrvatskoj ujedinjenoj, samostalnoj itd. Imenovanja vladinih predstojnika u Zagrebu još danas nisu gotova. Sve se radi da se to osujeti. Izmišljena denuncija frankovaca »Hrvatskog prava« da je srbski poslanik (Vujić) u Beču dao banket našim delegatima i pred njima nazdravio kralju Petru kao kralju svih južnih Slavena, ide također za tim da se osujeti imenovanje nove vlade u Zagrebu i da hrvatsko-srbska koalicija bankrotira. Sada sam primio brzojavku od Šupila kojom mi preporuča da brzojavno telegrafiram u Peštu. To sam odmah i učinio i baš grofu Batthyanyu 1 , komu sam brzojavio da ovo otezanje imenovanja prouzrokuje veliko nezadovoljstvo i služi sredstvom opakoj agitaciji protivnika te mu stavio na srce da preporuči na nadležnom mjestu žurno riešenje. 279
