ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 410
Vijeće ima izrađivati i BKJ predlagati opće upute o čuvanju i zaštiti crkvenih spomenika kulture, zatim davati pojedinačne konkretne savjete i upute zainteresiranima za čuvanje i zaštitu crkvenih spomenika kulture na terenu (čl. 3a, b). Vijeće nadalje »u ime BKJ održava vezu i suradnju s odgovarajućim ustanovama svjetovnog i državnog (društvenog) karaktera, ukoliko se ta suradnja i veze odnose na crkvene spomenike kulture« (čl. 3c). Važna je zadaća Vijeća UAK organiziranje sastanaka i predavanja u vezi s crkvenim spomenicima kulture. Njih će Vijeće i samo organizirati, i drugima pomagati u organizaciji i sudjelovati na sastancima koje drugi organiziraju, a imaju veze s materijom crkvene umjetnosti, arhiva i knjižnica te ostalih crkvenih spomenika kulture (čl. 3d). Jednako je značajna nakana da Vijeće prikuplja za svoje djelovanje dokumentaciju, inventare, kataloge svih crkvenih spomenika kulture, arhivskog i knjižnog fonda s područja BKJ. Taj će se materijal čuvati i moći upotrebljavati pri BKJ (čl. 3e). Konačno se predviđa da će Vijeće izdavati bilten, a po mogućnosti i druga izdanja u kojima bi se pružale informacije i obrađivala materija iz djelokruga Vijeća (čl. 3f). Vijeće BKJ za crkvenu umjetnost, arhive i knjižnice sastoji se od redovitih i izvanrednih članova. Redoviti članovi su biskupi, delegirani od BKJ, i drugi članovi imenovani od BKJ. Izvanredni su članovi ili savjetnici oni stručnjaci koje predsjednik Vijeća pozove u pomoć za savjet pri rješavanju pojedinih pitanja. Izvršni organ Vijeća UAK je Komisija Vijeća od 5 članova (čl. 6). Predsjednik Vijeća je ujedno i predsjednik Komisije, kao što je i tajnik Vijeća ujedno tajnik Komisije zbog jedinstvenosti u radu. Komisija pripravlja materijal za sastanke Vijeća, brine se za provođenje Statuta i odluka Vijeća, daje odgovore na hitna pitanja upućena Vijeću, brine se za bilten i za eventualna izdanja Vijeća i ima zadaću da prikuplja dokumentaciju o crkvenim spomenicima kulture te rukovodi izradom njihovih inventara i kataloga (čl. 11, lc). Poslije donošenja navedenog statuta Komisija Vijeća je pripremila 3 uredbe: o crkvenim muzejima, o crkvenim arhivima i o crkvenim knjižnicama. Vijeće UAK je uredbe predložilo Biskupskoj konferenciji i one su odobrene na zasjedanju BKJ 10. listopada 1973. Ove uredbe s crkvene strane široko zahvaćaju i pokazuju brigu za sve vrste kulturnog blaga na crkvenom području i postavljaju dobre osnove za rad. Sada preostaje da pojedine biskupije, svaka na svom području, počnu što brže provoditi zacrtani put i ostvarivati sabiranje, čuvanje i ispravnu upotrebu crkvenog i narodnog blaga. Taj se rad treba odvijati hitno jer su umjetnički objekti, arhivska građa i knjižni fond u stalnoj opasnosti od oštećivanja, pa i uništenja, kako to neki primjeri pokazuju. Ovdje donosimo Uredbu o crkvenim arhivima. Crkveni nas arhivi zanimaju osobito zbog njihova bogatstva u starijoj građi, koja je dragocjen izvor napose za starije periode naše nacionalne povijesti. Sasvim je na mjestu da ova uredba obuhvaća sve vrste crkvenih arhiva, a najviše obrađuje biskupske i župne arhive, jer se svi ostali arhivi mogu uglavnom ravnati prema odredbama donesenima za biskupske i župne arhive. Smatramo da nakon donošenja ove uredbe treba kao prvo izvršiti evidenciju ili popis svih crkvenih arhiva prema sadašnjem stanju da se iz toga može vidjeti što treba dalje poduzeti za čuvanje i upotrebu ove dragocjene građe u arhivima. Historijski arhivi i Arhiv Hrvatske već su djelomično vršili popis arhivske građe u nekim crkvenim arhivima. Nadamo se da će se u zajedničkoj suradnji popisivanje i evidencija građe moći za neko vrijeme potpuno dovršiti i tako omogućiti svestrani uvid u građu i bolje iskorištavanje građe. 410