ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 270

ne samo način na koji Tah dolazi do posjeda nego i ulogu vladara. Prije svega, Tah dolazi do posjeda nezakonito jer kupuje Batorovu polovicu posjeda oštetivši sve one koji su imali preče pravo prvokupa.

87 Svjestan te činjenice, on ne samo da dolazi na vlastelinstvo s 40 vojnika nego ga osvaja. Na prosvjede oštećenih Ferdinand zapovijeda da se pokrene postupak protiv Taha,

88 ali nakon njegove smrti njegov sin i nasljednik Maksimilijan II štiti Tahove interese. Zato ban Petar Erded bez kraljeva naloga poziva Taha na sud,

89 i on se, posve razumljivo, ne odaziva. Tada Heningovci, potpomognuti Gregorijancima, pripremaju oružani otpor, te im polazi za rukom početkom 1565. istjerati Tahovu obitelj s imanja. Nakon tog čina Ursula i njezini zetovi gube potporu bana, koji poziva u dvije optužnice susjedgradsko-stubičke kmetove na sud zbog sudjelovanja u protjerivanju Jelene Zrinske, Tahove žene, i njezine djece.

90 Vladar je također na strani Taha, i zato povjerava banu novu zadaću, naime, da makar silom otme Uršuli Tahovu polovicu posjeda.

91 Ban zatim poziva plemstvo na oružje pod Susjedgrad, ali mu , se ono uglavnom ne odaziva, i njegova je vojska sramotno poražena , pod gradom (3. VIII 1565). Ursula vrlo kratko uživa u pobjedi. Tah se K vraća na posjed, a ona bježi svjesna svoje krivnje. Upravo u tom trenutku vladar će iskoristiti Uršulin »grijeh« za sebe. Naime, prema normalnom pravnom postupku Ursula je mogla izgubiti svoje posjede tek nakon presude redovnog suda. Međutim, vladar, da ne bi izgubio Uršulinu polovicu, jednostavno odlaže sve do 1571. bilo kakav postupak protiv Uršule i drži njezinu polovicu susjedgradsko-stubičkog posjeda! Najprije je daje na upravu banu Petru Erdedu, a nakon godine dana, tj. 1566. uvedena je trogodišnja komorska uprava nad Uršulinom polovicom, To je doba najvećih smutnja i neprilika na vlastelinstvu. Prema najnovijoj izdanoj građi vrlo se jasno razabire da komorski upravitelj Stjepan Grdak neprestano optužuje Taha na dvoru i kod ugarske komore, da nagovara kmetove protiv njega, vjerujući da će mu poći za rukom da ga istjera s posjeda. Promjenu u te odnose unosi opet vladar, koji je Tahu dužan više od 4800 forinti. Za taj dug Tah dobiva u zakup i Uršulinu polovicu posjeda (21. VI 1569).

92 Sve do 19. VIII 1571. Tah će stvarno »vladati« na posjedu sam. Novo izdani dokumenti ne ostavljaju nas u sumnji kakav karakter ima dvogodišnja Tahova »samovlada« na susjedgradsko-stubičkom posjedu. Protivno svim tvrdnjama historiografije koja je smatrala i smatra da je to doba najvećeg Tahova nasilja,

93 dokumenti pokazuju da nijedan podložnik ne podiže bilo kakvu tužbu protiv Taha. Ali, valja imati na umu da je Maksimilijan sve do 1569. nezakonito držao Uršulin dio i da ga je isto tako nezakonito dao dalje Tahu u zakup. U zakupnoj se ispravi, doduše, kaže »usque ad iuris 87 pred zagrebačkim kaptolom se pojavljuju s prosvjedom podban Ambroz Gregorijanec, članovi obitelji Hening i ban Petar Erded, koji osporavaju Tahovu kupnju. Njima se'pridružuje i »universitas nobilium generacionis de Felsew Zthobycza« (J. Adamček, Građa, str. 166), a među njima je i Stjepan Gregorijanec. 88 Ostrogonski nadbiskup Nikola Olah zove 20. VII, »authoritate Imperatoria et regia«, posredstvom zagrebačkog kaptola Taha da vrati kupljeni posjed (J. Adamček, Građa, str. 168—169). 89 J. Adamček, Građa, str. 175—177. 90 N. dj., str. 178—189. 91 N. dj., str. 193. 92 N. dj., str. 264—265. 9î Vidi, na primjer: B. Grafenauer. Kmečki upori na Slovenskem, Ljubljana 1962, str. 211. ^ V 270