ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 125

tanjima koja su umnogome odredila cjelokupan dalji razvitak na ovom području. Stanje izvorne građe za takva istraživanja nije, međutim, najpovoljnije; s jedne strane zbog nestalnog i nesređenog karaktera javne uprave u Slavoniji do obnove županijskog uređenja, a s druge strane zbog velikih šteta koje su u novije doba pretrpjeli dragocjeni fondovi vlastelinskih arhiva. Tim više pažnje zavređuju neki dokumentarni materijali iz fonda »Acta urbarialia et conscriptiones bonorum« u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, prvenstveno dva protokola (Prot. 2. i 3.) s podacima o historijatu slavonskih posjeda u prvoj polovini 18. st. Prvi svezak, koji možemo nazvati »slavonskim protokolom«, potječe iz 1732, tj. iz vremena neposredno nakon završetka druge — i odlučne — faze dekameralizacije zemljišnog posjeda.

3 U njemu su sadržani integralni tekstovi isprava kojima su pojedina imanja prešla u ruke feudalnih gospodara. Uz temeljne darovnice priložene su također isprave o uvođenju u posjed, dokumenti o kasnijim preprodajama imanja i si. Također su navedeni podaci o opsegu imanja u broju selišta, prema konskripciji iz 1722, odnosno rektifikaciji tog popisa iz 1726. Ovaj protokol (pod naslovom «Protocollum Sclavonicum, continens Donationes super Bonis in Sclavonia, et Syrmio existentibus factas...«) donosi u svom uvodu i osvrt na spomenuta popisivanja u 1722. i 1726. Posluživši se prikazanim sveskom dokumentarne građe, izradio je komorski upravitelj P. I. Passardy god. 1745, tj. nakon izdvajanja vojnokrajiškog područja uz Dunav i Savu te uređenja triju slavonskih županija, novi pregled vlastelinstava — očuvan u zasebnom protokolu.

4 Osim opisa uspostave županija ovaj »slavonski katastar« (kako ga je nazvao sam autor u naslovu) sadrži sistematski historijat svakog pojedinog feudalnog imanja u tri slavonske novoosnovane županije; dani su podaci o prvom prijelazu vlastelinstva iz komorske uprave u ruke svjetovnih ili crkvenih gospodara, te dalje promjene vlasništva. Puni naslov ovog sveska glasi: »Catastrum Alteratum seu Status Incylti Regni Sclavoniae, et Ducatus Syrmy Occasione clementer ordinatae Reincorporationis, et Confiniorum Militarium regulationis in Ano Millesimo septingentesimo qvadragesimo qvinto in Novam Formam redactus, et in tres partes digestus per me Paulum Ioanem de Passardi suae Sacratissimae Caesareo-Regiae Apostolicae Maiestatis Consiliarius Bonorum Cameralium per Districtum Essekiensem Caesareo-Regium Administratoren! et Inclytorum Neo-Instauratorum Comitatüm, Syrmiensis, Possegiensis, et Veröczensis Tabulae Iudiciariae primarium Assessor em. « Ovaj »slavonski katastar« donosi nam, dakle, sažeti pregled povijesti vlastelinskih posjeda prema izvodima iz isprava do 1732. sadržanih u ranije prikazanom protokolu — s produžetkom sve do reinkorporacije u 1745. te s daljim dodacima još za dvadesetak godina kasnije. Zbog toga bit će od koristi da se integralni tekst tog historijata objavi u njegovoj izvornoj formi, kao putokaz daljim detaljnijim istraživanjima sudbine kasnofeudalnih vlastelinstava Slavonije u vrijeme njihove geneze.

5 3 Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Acta urbarialia et conscriptiones bonorum — Prot. 2. 4 Isto — Prot. 3. 5 Podatke iz ovog izvora u najsažetijem obliku publicirao je E. Laszowski, Imanja virovitičke županije od vremena oslobođenja Slavonije do god. 1766., (»Vjesnik Zem. arkiva«, III, Zagreb 1901, str. 70—72, 150—152); isti, Imanja požeške županije od vremena oslobođenja Slavonije do god. 1766., (n. i. m., V, Zagreb 1903, str. 183—187). 125