ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 331

VIJESTI POSTDIPLOMSKI STUDIJ POMOĆNIH POVIJESNIH ZNANOSTI U ZADRU Nakon potrebnih priprema u Zadru je pri Filozofskom fakultetu školske godine 1971/72. otvoren treći stupanj — postdiplomski studij pomoćnih povijesnih znanosti. Dosada su se u S. R. Hrvatskoj pomoćne povijesne znanosti predavale samo unutar redovnog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru, a usavršavanje u tim znanostima promicao je Historijski institut JAZU u Zagrebu posebno organiziranim tečajevima za latinsku, glagoljsku i ćirilsku paleografiju, te Arhiv Hrvatske u Zagrebu svojim specijalnim tečajevima za arhiviste. Organizirani postdiplomski studij pomoćnih povijesnih znanosti u Zadru prvi je te vrste kod nas. Svrha mu je da stručno osposobi znanstvene radnike koji se bave istraživanjem domaće povijesne baštine, arhiviste, muzeologe i bibliotekare. Uvjeti za upis su: završeni II stupanj na filozofskom, pravnom ili kojem drugom fakultetu, poznavanje latinskog i još barem jednog stranog jezika, te preporuka dvojice znanstvenih radnika. Polaznici tog studija nakon položenih ispita i izrađene magistarske radnje stječu akademski stupanj magistra pomoćnih povijesnih znanosti. Studij traje četiri semestra s posebno organiziranim predavanjima i vježbama u svakom semestru. Uz predavanja slušači su obavezni izraditi i jednu seminarsku radnju te položiti veći dio ispita kao uvjet za drugu godinu, odnosno za pisanje magistarske radnje. U prvoj godini svi polaznici slušaju predmete pomoćnih povijesnih znanosti: latinsku i slavensku paleografiju, opću i nacionalnu diplomatiku, filigranologiju s papirologijom, kronologiju, sfragistiku, heraldiku, genealogiju, numizmatiku, epigrafiku, topografiju s toponomastikom, historijsku geografiju, metrologiju i povijest institucija (povijest države i prava) hrvatskog -naroda i ostalih naroda Jugoslavije. U drugoj godini se polaznici opredjeljuju za jednu od ovih specijalizacija: metodologiju znanstvenog rada s historiografijom i kritikom izvora; arhivistiku; muzeologiju povijesnih muzeja; uvod u srednjovjekovnu arheologiju i nacionalnu povijest umjetnosti, te bibliotekarstvo, s time da svi slušaju metodologiju znanstvenog rada. Vrijedno je primijetiti da su organizatori ovog postdiplomskog studija nastojali okupiti kao predavače sve istaknutije znanstvene radnike iz Hrvatske koji su dali svoj prinos pomoćnim povijesnim zanostima. Tako su u prvoj godini predavači bili: Dr. S. Antoljak (diplomatika, topografija s toponomastikom, kronologija), Dr. O. Nedeljković (slavenska paleografija), Dr. B. Gabričević (Epigrafika), J. Stipišić (latinska paleografija), S. Traljić (filigranologija s papirologijom), Dr. J. Lučić (Historijska geografija), Dr. H. Sirotković i Dr. I. Beuc (Povijest države i prava naroda Jugoslavije), B. Zmajić (Heraldika, sfragistika, genealogija i numizmatika) i Dr. Z. Herkov (metrologija). 331