ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 299

I na osnovu njega zabilježe na kojim se sve stranicama u nekom djelu govori o problemu koji ih trenutačno interesira (o temi njihova istraživanja) — a onda pročitati cijelo i sasvim egzaktno odrediti na kojim se sve stranicama može naći konkretno potrebna informacija. U praksi je uvijek više onih stranica koje se zabilježe pri čitanju cijeloga djela, pa one čine određeni koeficijent sa stranicama do kojih se došlo samo na osnovu indeksa. Na osnovu tog koeficijenta može se suditi o točnosti, pouzdanosti i kapacitetu (informativnom potencijalu) izrađenog indeksa. 15. Tehnika traženja (podataka), njem. Recherchetechnik; primjer: treba odrediti točnost kojom se u nekom sistemu pronalaze traženi podaci kao veličinu ovisnu o interpretaciji pitanja, provedenom indeksiranju, formulaciji programa za traženje i prezentaciji pronađenih materijala. 16. Tehnika informacije: npr. kako postići da u nekoj radnoj organizaciji svi stručnjaci redovno prate tehnološke novosti? 17. Oblikovanje publikacija: v. članak Principi kritičko-naučnog izdavanja arhivske grade u ovom »Arhivskom vjesniku«. 18. Proučavanje upotrebe informacije: jedan konkretan slučaj: Koje sve stručne časopise čitaju predavači i naučni suradnici katedre za kemiju na jednom velikom sveučilištu? Koliko vremena troše na to? Imaju li svoje lične informativne kartoteke? 71% anketiranih imao je u tom pogledu ispravne radne navike, ali »prilično velik postotak naučnih suradnika nije se služio knjižnicom koliko bi trebalo«. 19. Ocjene vrijednosti (dokumentacije i informacije). Pojednostavljen prikaz jednog primjera iz te rubrike: koliko je određeni informacijski centar stvarno unaprijedio rad svoje ustanove? 20. Birotehnika i tehnologija kartoteka i ručno bušenih kartica. Jedan zanimljiv naslov brošure, izdane 1970. u Wuppertal-Elberfeldu: Najčešći nedostaci u registraturi i način kako ćemo ih otkloniti. Izdavač: tvornica registratora »Elba«. 21. Tehnologija strojne obrade podataka. Većinom članci o mogućnosti primjene kompjutera u bibliotekama ili »bankama podataka« raznih ustanova. Elektronska računala mogu se uvesti tek onda ako dokumentacijsko-informativni sistem doseže određenu veličinu, koja se mjeri stotinama hiljada uskladištenih podataka. 22. Reprografija, tj. foto-tehnika, osobito mikrofilmska, i sve druge metode kopiranja. Vidi se da se godišnji pregledi tehnološkog progresa u foto-tehnici i ostalim načinima kopiranja redovno objavljuju u časopisu »Reprographie« (prima ga Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu). Bibliografske jedinice već su snabdjevene oznakom po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Saznajemo i cijenu prikazane knjige. Naravno da bibliografija nije potpuna za cijeli svijet, nego obuhvaća samo najvažnije radove. Stranice časopisa oživljene su oglasima za razne produkte i aparate koji se upotrebljavaju u modernoj dokumentaciji. Svaki svezak donosi i kalendar dokumentalističkih tečajeva, sastanaka i kongresa za 1 — 2 godine unaprijed, te osobne vijesti — ne samo o umrlima nego i o unapređenjima, imenovanjima i premještajima u službi. Svescima znaju biti priloženi razni prospekti, pozivi, oglasi i si. Viši inž. H. Danner u članku Stvaranje dokumentacije o dostignućima tehnike u privredi, znanosti i na području patenata (str. 74—81) raspravlja o pojmu »dostignuće«, što ga je uzeo da naglasi kako za korisnika dokumentacije nije toliko važno da li je tehnološko poboljšanje što ga je tražio našao opisano u obliku članaka u stručnom časopisu ili, recimo, u obliku formalno registri299