ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 258

U općim odredbama navela bi se načela kojih se valja pridržavati pri svakom odabiranju i izlučivanju. 1. Općenito utvrditi što se sve smatra registraturnom gradom proširujući, a ne mijenjajući, definiciju te građe iz čl. 2. arhivskog zakona. Pored oblika registraturne građe navedenih u zakonu pridodati, radi bolje jasnoće, statističke i druge preglede i izvještaje, planove i crteže, mikrofilmovani i na drugi način proizvedeni dokumentarni i informativni materijal, kako su to u raspravi o nacrtu predložile pojedine službe. (Pored arhivskih ustanova u raspravi su sudjelovali: Državni sekretarijat za pravosudnu upravu SRH, Viši privredni sud, Vrhovni sud SRH, Javno tužilaštvo SRH, Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, Sekretarijat za republički budžet i opću upravu, Narodna banka — Centrala za NRH i Glavna Centrala Narodne banke.) 2. Potrebno je odrediti gdje će se vršiti odabiranje i izlučivanje. Uputstvo iz 1952. godine predviđa da se odabiranje i izlučivanje vrši u pravilu, u arhivskim ustanovama, kada one preuzmu građu na čuvanje, a izuzetno se može vršiti i u registraturama. Međutim, praksa je ovaj izuzetak davno morala pretvoriti u pravilo. Razlog je tomu što suvremena kancelarija proizvodi velike količine registraturnog materijala, od koga velik dio u kraćim rokovima gubi svaku vrijednost i potrebu da se čuva. Za sav taj materijal nema dovoljno prostora u registraturnim spremištima, niti ga mogu preuzimati arhivske ustanove da bi ga izlučivale. Zbog toga valja propisati da se odabiranje vrijedne građe za čuvanje i izlučivanje bezvrijedne građe iz registraturnih cjelina vrši u ustanovama u kojima je građa nastala, u kojima se čuva, ili u arhivima. 3. Za stariju građu, koje je manje sačuvano, valja odrediti vremensku granicu prije koje se uopće neće vršiti izlučivanja, nego će se sve sačuvano i dalje čuvati. Predviđa se da bi ta granica bila 1869. godina, kada je počela djelovati bivša Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, koje je građa gotovo u potpunosti sačuvana. Sačuvanost arhivskog fonda ovog vrhovnog organa uprave u Hrvatskoj, u kojemu je bila centralizirana upravna vlast, dopušta da se iz registratura nižih organa uprave poslije 1869. godine vrše odabiranja i izlučivanja. Izlučivanje iz građe nastale prije 1869. godine moglo bi se vršiti izuzetno i uz posebno odobrenje. Iz građe nastale poslije 1869. godine odabrala bi se za dalje čuvanje građa koja je od značenja za opću, nacionalnu i lokalnu historiju, za nauku uopće i za potrebe administracije, privrede i građana, te za druge društvene potrebe. 4. Ima vrijedne registraturne građe, pogotovo u novije vrijeme, koja se izrađuje u više primjeraka i nalazi se u dvije ili više registraturnih cjelina. Takvu građu dovoljno je sačuvati na jednom mjestu i u jednom primjerku, a gdje će se taj primjerak sačuvati odlučivao bi u svakom konkretnom slučaju nadležni arhiv. Izuzetak bi činila građa nulte kategorije, od koje bi se sačuvali svi primjerci, ako ih ima više, i tehnička građa skupe izrade, koja će dugo ili trajno biti 258